Građani ili strani državljani dosad su u Hrvatskoj za svoju kuću koja se tretira kao vikendica i u kojoj stalno ne žive plaćali maksimalno dva eura po četvornom metru na ime poreza na kuće za odmor, a ubuduće bi, ako im lokalna jedinica na čijem se teritoriju ta kuća nalazi, odluči i dalje naplaćivati maksimalan porez mogli plaćati pet eura.
To znači da bi vlasnik kuće od primjerice sto “kvadrata” umjesto dosadašnjih 200 eura godišnje plaćao 500 eura. Najavila je to Vlada predstavljajući promjene u poreznom sustavu, čime je lokalnim vlastima sugerirala da i tu nađu zamjenske prihode za one izgubljene ukidanjem prireza, piše Novi list.
Čak i oni koji su naplaćivali maksimalni porez na kuće za odmor, a to je činila većina lokalnih jedinica, moći će dva i pol puta udvostručiti taj namet, ali teško će tako nadoknaditi izgubljeno na prirezu. Pokazuju to podaci za cijelu Hrvatsku, ali i za grad Rijeku.
Situacija u Rijeci
Lani je u Hrvatskoj, prema podacima porezne uprave, naplaćeno ukupno 21,764 milijuna eura poreza na kuće za odmor i da lokalne vlasti povećaju taj iznos dva i pol puta skupile bi oko 55 milijuna eura, što nikako ne može pokriti gubitak na prirezu od oko 150 milijuna eura. U Rijeci je primjerice od poreza na kuće za odmor lani prikupljeno 63,23 tisuće eura, dok je gubitak tog grada na prirezu oko devet milijuna eura, pa se uopće ne može govoriti o tome da bi povećanje tog poreza sa sadašnja dva eura po četvornom metru na pet eura, moglo značajnije “pokriti gubitak” na prirezu. Na pitanje hoće li se Rijeka odlučiti na takav potez iz Grada su nam odgovorili da će “tek nakon što se naprave detaljnije analize jučer predstavljene porezne reforme i njezinih financijskih posljedica na proračune, prvenstveno velikih hrvatskih gradova, Grad Rijeka razmotriti hoće li i u kolikoj mjeri morati podizati porez na kuće za odmor”.
U Gradu otkrivaju i to da u ovoj godini s jučerašnjim datumom imaju 689 obveznika poreza na kuće za odmor, od kojih je 202 s područja grada Rijeke, a 475 je hrvatski državljana koji žive u drugim gradovima i općinama ili inozemstvu. Uz to porez na kuće za odmor plaća i 12 stranaca koji su državljani Austrije, Nizozemske, Slovenije, Makedonije te Bosne i Hercegovine.
Riječki prihod od kuća za odmor doista je siromašan, ali vikendice se ionako ne grade i ne kupuju u većim, nego u manjim gradovima. Ostali gradovi i općine u Primorsko-goranskoj županiji očito imaju nešto veće prihode, jer prema podacima Porezne uprave u toj su županiji lokalne vlasti ukupno sakupile od poreza na kuće za odmor nešto više od četiri i pol milijuna eura. To je petina ukupnih prihoda od tog poreza na razini cijele države.
Milijunski gubici
Najviše poreza na kuće za odmor prikupi se u Zadarskoj županiji, gdje su općine i gradovi lani od tog poreza ubrali 5,16 milijuna eura.
To znači da se u toj županiji sakupi više od 23 posto ukupnog poreza na kuće za odmor u cijeloj državi. Slijedi Istarska županija s 3,18 milijuna eura. U pet jadranskih županija sakupi se više od 85 posto ukupnog iznosa poreza na kuće za odmor, a kad se tome doda i Ličko-senjska županija gdje je gradovima i općinama taj porez lani donio 1,175 milijuna eura, onda tih šest županija pokriva gotovo 91 posto poreza na kuće za odmor.
Grad Zagreb koji će na prirezu izgubiti više od 120 milijuna eura lani je od poreza na kuće za odmor prikupio nešto više od 77 tisuća eura i sigurno tu neće tražiti rješenje za gubitak novca, na prirezu koji je oko 126 milijuna eura. Porez na kuće za odmor neće povećavati, odnosno uvoditi ni općine i gradovi koji taj porez nemaju jer su vjerojatno procijenili da bi im administrativni troškovi naplate tog poreza bili veći od prihoda. Tako su lani porez na kuće za odmor naplaćivala 463 grada i općine od njih ukupno 556.
Alternativa
Vlada je na predstavljanju poreznih izmjena kao alternativu za prirez, lokalne vlasti podsjetila i na to da same odlučuju koliki će paušal naplatiti iznajmljivačima unutra gabariti kojem je država dala, te da imaju mogućnost odrediti porez na potrošnju do tri posto.
Lokalne vlasti nerado se odlučuju podizati paušal, Ministarstvo financija pokušava ih na to potaknuti tim što u izračun za novac koji će dobiti iz fonda izravnanja ulazi maksimalan iznos paušala, što im smanjuje iznos te pomoći. No, u prošloj godini od paušala su ubrali ukupno 184 milijuna kuna, od maksimalno 943 milijuna kuna.
Što s tiče poreza na potrošnju koji plaćaju ugostiteljski objekti na prodaju pića, brojne su ga lokalne vlasti pod pritiskom turističkih i ugostiteljskih tvrtki smanjivale proteklih godina, pa ga je tako i Rijeka snizila na jedan i pol posto. No, podizanje poreza na potrošnju značilo bi i poskupljenje ugostiteljskih usluga i osjetila bi ga većina stanovnika u nekom mjestu. Što se tiče podizanja paušala, lokalne vlasti nerado se na to odlučuju jer se ne žele zamjeriti djelu svog stanovništva, odnosno birača, pa je najbezbolnije podići porez na kuće za odmor, što je posljednjih godina potiho tražio veći broj lokalnih jedinica jer to znači da poreze podižu strancima ili stanovnicima drugih općina ili gradova koji nisu njihovi birači. Jedino što on neće u značajnoj mjeri nadomjestiti pad prihoda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!