Kumici Ivanki ne treba statistika reći da je inflacija smanjila kupovnu moć. Osjeti to svaki put kada dođe na Dolac prodati svoje proizvode.

Kakva je situacija? Kako vam se čini?

Sve lošija i lošija, poslije potresa i korone 70 posto se smanjilo.

Ne kupuju ljudi?

Ne kupuju, nema ih, vidite da je tržnica prazna. Nešto malo za vikend pojačano i to je to, svelo se na ta dva dana.

Koliko stvari možemo kupiti za isto novca?

Ekonomija kaže da danas za 1000 kuna možemo kupiti 5 posto manje proizvoda nego prije godinu dana. No, tih pet posto je za one sretnike koji imaju prosječnu ili iznadprosječnu plaću. Ostali su u većem problemu od pet posto.

“Mi možemo govoriti da se barem pola Hrvatske, ne zaposlene Hrvatske, nego pola Hrvatske, možda i više, sad je zadnji popis stanovništva pokazao da nas je ispod 4 milijuna, možemo slobodno govoriti da je barem dva milijuna od toga izrazito teško živućih građana, pogotovo kad je riječ o ruralnim dijelovima, kada je riječ o obiteljima s više djece, o staračklim kućanstvima, samačkim kućanstvima, nezaposlenima… To su ogromni problemi”, kaže Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Svatko se bori kako zna.

Joža iz Zagreba kaže: “A čujte, puno ne kupujem, star sam čovjek pa imam toga za obući, ali kaj se tiče ovih proizvoda jabuke su bile 15 kuna kila, to je jako skupo, a grožđe je bilo jeftino, devet kuna krasno grožđe.”

Pitanje inflacije i cijene energenata postalo je i ostat će vruća tema u Saboru.

“Radi naš stručni tim na interpelaciji oko cijene energenata, nama su nužno potrebni socijalni amortizeri kako bi naši građani, posebno najsirosmašniji izdržali taj udar. Jer ne dolazi samo poskupljenje energenata nego i sve ono što to poskupljenje vuče sa sobom”, izjavio je Mostov Nino Raspudić.

Najviše bi mogla nastaviti rasti cijena hrane – a to je trošak za koji većina kućanstava najviše izdvaja.

“Prema onome što poljoprivrednici govore njima bi proljetna sjetva mogla poskupjeti i do 6000 kuna po hektaru, ako se to dogodi to znači da će morati dići cijene svog finalnog proizvoda, a to znači za sve nas da će nam hrana biti skuplja”, kaže Marijana Petir.

Ivanka već osjeti rast troškova proizvodnje. “Da će ići samo prema višem, na temelju čega misle da će ići niže, struja plin tristo posto, sjeme, đubrivo, ako to ode 300 posto kako onda ovo može ići niže?”

Što može država?

“Malo toga može, ali ipak može, može povećati obuhvat stanovnika pod vaučerima, njih proširiti s električne energije na plin i povećati iznos, ali to je za one najsiromašnije kategorije”, kaže Sever.

Svima ostalima pomogle bi veće plaće.

“Jedino se većim primanjima u obitelji mogu loviti povećane cijene”,  govori Sever.

No, povišici se ne morate uskoro nadati. Iz Vlade su za sada najavili da razmišljaju o smanjenju PDV-a na plin od travnja i proširenju vaučera za energente za najsiromašnije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.