Optužnica protiv hrvatskih pilota koja ih tereti za ratni zločin nad srpskim civilima tijekom akcije Oluje 1995. formalno još nije pravomoćna jer po rješenju kojom ju je 3. lipnja potvrdio Viši sud u Beogradu još traje rok za žalbu optuženih i njihovih odvjetnika, rekli su Hini pravni stručnjaci.

Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine (TZRZ) optužilo je 31. ožujka pripadnike Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Vladimira Mikca (67) iz Ptuja, Zdenka Radulja (69) iz Osijeka, Željka Jelenića (69) iz Pule i Danijela Borovića (64) iz Varaždina da su 7. i 8. kolovoza 1995. naredili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada (prije Bosanski Novi).

U tim je napadima identificirano 13 žrtava, od kojih šestero djece, te 24 ranjenih.

Viši sud u Beogradu 3. lipnja rješenjem je potvrdio optužnicu, a optuženicima i njihovim odvjetnicima za žalbu Apelacijskom sudu ostavio rok tri dana od primitka rješenja.

Ovo je, u formalno-pravnog pogledu, vrijeme u kojem se procesno ne događa ništa jer se očekuje očitovanje optuženih i njihovih pravnih zastupnika, ali se ovog trenutka ne zna ni jesu li primili rješenje.

U slučaju da Apelacijski sud dobije odgovore i žalbe na rješenje, predstoji odlučivanje pred vijećem tog suda, rečeno je Hini u pravnom timu Fonda za humanitarno pravo (FHP).

Hina je od srbijanskog TZRZ-a zatražila tumačenje daljnjeg formalno-pravnog postupka, među ostalim i u kontekstu bilateralnog ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima od 15. rujna 1997. godine, ali odgovor još nije dobiven.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je, reagirajući na rješenje o potvrđivanju optužnice, odbacio utemeljenost srbijanskih optužnica protiv hrvatskih pilota.

Plenković je, odbacujući i srbijansku regionalnu jurisdikciju, rekao da je Hrvatska dogovorom htjela riješiti taj problem, ali su se sa srbijanske strane na to oglušili.

Komentirajući Plenkovićeve ocjene, srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksnadar Vulin, poručio je u četvrtak kako bi “da vlada Hrvatske nije već 17 godina odbijala suradnju s tužiteljstvom BiH u slučaju granatiranja izbjegličke kolone, Srbija možda mogla povjerovati da će Hrvatska, ipak, jednom suditi za zločine počinjene nad Srbima”.

“Zločin na Petrovačkoj cesti počinili su državljani Hrvatske nad državljanima Hrvatske, a na teritoriju BiH, i Hrvatska je imala sve razloge i mogućnosti da ubojice srpske djece privede pravdi ili pomogne Bosni i Hercegovini da to ona učini”, ocijenio je Vulin.

Koordinatorica Mreže pomirenja (REKOM) i dugogodišnja izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić ukazala je koncem svibnja da “postoje nepobitni dokazi da je Hrvatska vojska (HV) bombardirala izbjegličku kolonu u kolovozu 1995.”

„Zabrinjavajuće je da predsjednik i premijer Hrvatske smatraju da je zaštita pripadnika HV-a od kaznene odgovornosti nacionalni prioritet, i kada ima nepobitnih dokaza da je HV bombardirala izbjegličku kolonu, u dva navrata, 7. i 8. kolovoza 1995, i usmrtila najmanje šestero djece“, objavila je Kandić na Twiteru.

Poručila je i da “tužiteljstva Srbije, Hrvatske i BiH trebaju surađivati i za svaki ratni zločin naći rješenje”.