kod premude
Princ Zadra i dalje na dnu mora: Ovo je čisto ruganje svima kojima je stalo do Jadrana!

Katamaran Miatursa "Princ Zadra" potonuo je 16. studenoga 2024., nakon što se nasukao na hrid Bračići, ispred otoka Premude večer prije. Olupina se nalazi na 55 metara dubine i do danas se raspravlja o tome je li se mogla spasiti.
Stručnjak: "Za ovu podrtinu se radi ciljana Studija utjecaja na okoliš kako ga ne bi izvadili!"
O ovoj temi Morski.hr razgovarao je sa stručnjakom Hrvojem Krstulovićem, vlasnikom tvrke KRKA SUB MARIS d.o.o. iz Splita koji ima debelo iskustvo u vađenju ovakvih plovila:
"Čudno je ovo, doista. Naime, u pravilu Lučka kapetanija uvijek izdaje rješenje o uklanjanju, a nakon toga vlasnik i osiguravajuća kuća odlučuju na koji način i kome će dodijeliti posao vađenja i uklanjanja podrtine", rekao je pa dodao:
Presedan! Kako 150 tona smeća može biti na morskom dnu bez da šteti okolišu?
"Koliko sam upućen, za katamaran Princ Zadra se radi Studija utjecaja na okoliš kako bi se dokazalo da brod nije štetan za okoliš i da može ostati na morskom dnu.
Ovo je presedan, znači otišlo se toliko daleko da će nas nekakvom studijom utjecaja na okoliš uvjeriti da 150 tona smeća može ostati na morskom dnu bez ikakvog utjecaja na okoliš", zgrožen je on. Podsjeća:
"Isprva je naglasak bio na tome da se ispumpala nafta da ne bi došlo do onečišćenja", pojašnjava Krstulović i nastavlja:
"Nafta je najmanji problem jer je to isključivo "kozmetičko onečišćenje", s obzirom da dio nafte nakon nekoliko dana završi u atmosferi a dio potone na morsko dno i u vrlo kratko vrijeme se razgradi (nafta je prirodni mineral uz neke kemijske dodatke u manjem postotku)", govori i ističe slijedeće:
Što je s ostalim onečišćenjem?
Ja ću postaviti pitanje što je s ostalim onečišćenjem s broda: plastika, izolacije, kablovi, akumulatori koji sadrže kiselinu, boce za gašenje požara, itd...? U konačnici 150 tona stoji na morskom dnu otoka Premude za koji se može reci da je jedan od bisera hrvatskih otoka.
Zbrojite li sve ekološke akcije u zadnjih 5 godina, nećete skupiti otpada, koliko na teži Princ Zadra!
Ako gledamo statistički, zbrojite sve ekološke akcije u zadnjih 5 godina i nećete dobiti količinu koja je jednim potezom ostavljena na morskom dnu otoka Premude.
"Ovo je čisto ruganje svima koji imaju iti malo empatije za Jadransko more i ulažu svoje vrijeme i trud želeći čisti Jadran. Još jedna informacija koja je ovdje izuzetno bitna, brod je bio osiguran i postoji ponuda za vađenje tog broda koja ne ide na teret vlasnika pa mi nije jasno kome se ovdje pogoduje na štetu ekosustava Jadranskog mora", rekao je Krstulović pa dao i nekoliko primjera.
Brodovi se vadili i s većih dubina!
"Dat ću vam i par primjera gdje su se brodovi vadili i s većih dubina i osiguranje je to platilo.
Brod “Marinero“ na otoku Visu, potonuo između Komiže i Biševa na dubini 80 m, izvađen je i to je koštalo prilično, ribarski brod “ Bonita “ potonuo cca. 1 Nm od svjetionika Tajerske sestrice na dubini od 94 m izvađen je...", prisjeća se.
Ministarstvo: "Brod predstavlja zanemariv rizik za prirodu"
Odgovor je Morski.hr potražio u Ministarstvu mora:
"Temeljem kriterija propisanih u Pomorskom zakoniku, mišljenja inspekcije zaštite okoliša, zaključka Županijskog operativnog centra i studije o mogućem utjecaju podrtine na okoliš, nadležna lučka kapetanija je zaključila da se podrtina ne uklanja te je rješenjem naloženo vlasniku da sa podrtine ukloni sve tvari i predmete koji bi potencijalno mogli onečistiti morski okoliš.
"Mogućnost štete smanjena, ali ne u potpunosti eliminarana"
Naime, s aspekta sigurnosti plovidbe zaključeno je da podrtina ne predstavlja opasnost s obzirom na mjesto i dubinu potonuća. S aspekta posljedice za morski okoliš zaključeno je da je mogućnost štetnih posljedica za morski okoliš znatno smanjena s obzirom da je u prethodnom postupku izvađeno gorivo sa podrtine, ali da nije u potpunosti eliminirana.
Stoga je od vlasnika broda (koji po Pomorskom zakonu snosi sve troškove nastale vezano za posljedice havarije) zatražena dostava studije o mogućem utjecaju podrtine na okoliš te eventualne radove koje još treba izvršiti kako ne bi ugrožavala morski okoliš.
Dodatno je pitanje utjecaja podrtine na morski okoliš postavljeno i inspekciji zaštite okoliša, koja je zaključila da u predmetnom slučaju nema osnove za postupanje", odgovorili su iz Ministarstva.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare