Hoće li se više ljudi vratiti u Hrvatsku privučeni mamcem od 200 tisuća kuna ili će ih još više službeno otići nakon što je porezna uprava zaprijetila drakonskim kaznama zbog neprijave prihoda iz inozemstva?
Pravila da oni koji nisu odjavili prebivalište te su i dalje porezni rezidenti te time imaju i porezne obveze, odnosno razliku od uplaćenog u državi u kojoj rade i u Hrvatskoj, na snazi su od 2015. godine, ali ih je država tek sad revno počela provoditi.
Užarene su telefonske linije poreznih savjetnika ovih dana. Hrvati koji dio godine rade u inozemstvu, u neizvjesnosti su – platiti poreznoj upravi višegodišnja potraživanja kojih do jučer nisu bili ni svjesni ili riskirati ovrhu na svojim domovima.
“Građani su izbezumljeni, puni pitanja. Ovisi od slučaja do slučaja… Ako je životni interes poreznog obveznika ostao u Hrvatskoj, a on nije svoju poreznu rezidentnost odjavio i prijavio je u državu u koju je otišao, Porezna uprava ima temelja tražiti da se plate zaostala porezna davanja”, objašnjava Anamarija Wagner, savjetnica poreza za dohodak.
Država se sjetila nakon šest godina…
Dakle, bijega nema, to što traže hrvatski poreznici, traže i drugi u Europi, kaže Wagner. No, jedna je ključna razlika. Nigdje drugdje se država neće nakon desetak godina prvi put sjetiti da ste joj nešto možda dužni. Nigdje drugdje ne bi dopustili niti da im godine poreznih prihoda odu u zastaru.
“Pa nažalost, neznanje nikoga ne opravdava, smatram da se možda moglo uložiti u informiranost građana. U zastaru su otišle neke godine, znači sad je aktualno od 2016. do tekuće 2022.”, ističe Wagner.
Prosječnom Hrvatu, ova priča samo pojačava dojam socijalne i ekonomske nepravde u Hrvatskoj.
Evo što kažu građani:
“Mislim da nije u redu ako postoje međunarodni potpisani ugovori, da ne bi trebalo biti dvostrukog oporezivanja”, “To je isto bezobrazno, plaća tamo, plaća tu, a porezi su veliki, umjesto da smanje poreze, pa pogledajte do kud su nas doveli”, “Bi li to moglo dovesti do još većeg odljeva ljudi u inozemstvo? Tako, je, da! Mislite da netko razmišlja u vladi o tome? Ne, sigurno ne!”
Naravno, širom otvoren prostor oporbi za zakucavanje.
“Naš prijedlog porezne reforme je da se s rada prebaci na imovinu i na kapital. I to se uporno ne želi raditi”, rekla je Sandra Benčić.
“Dosta je bilo ovakvog tlačenja vlastitih ljudi! Ništa nisu krivo napravili, brojni od njih uredno plaćaju poreze u tim državama gdje se nalaze, i sad bi Hrvatska, jer su stope ovdje nešto više, naplatila razliku”, istaknuo je Stjepo Bartulica.
Prijava ili odjava?
No, oni kojima se nudi 200 tisuća za povratak i oni od kojih se sad traži prijava prihoda, nisu isti ljudi, pojašnjavaju u Ministarstvu financija.
“Oni ljudi koji su otišli, koji su odjavili svoju poreznu rezidentnost, ne plaćaju nikakav dvostruki porez. Ovdje je riječ o ljudima koji su ovdje porezni rezidenti, dakle, žive tu, imaju centar životnih interesa, ostvaruju određene beneficije, ono što moramo znati je da tu ima prihoda od honorara, prihoda od kamata”, govori Stjepan Čuraj.
Drugim riječima, ako se još niste odjavili, sad ćete to možda i napraviti. No, ni to još uvijek neće biti dovoljno ako vam obitelj ostaje u Hrvatskoj.
“Drukčiji je način oporezivanja kad je samac ili ako imaš obitelj. To je točno. Ako imaš obitelj, onda ti je središte životnih interesa tamo gdje ti je obitelj i tamo trebaš platiti svoju konačnu poreznu obvezu”, objasnila je Wagner.
Nije dovoljno niti da radite više od 183 dana u inozemstvu. Poreznici i dalje imaju pravo procijeniti da vam je središte životnog interesa ostalo u Hrvatskoj, te zatražiti – caru carevo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare