Provjeravamo zašto Vada želi natjerati mirovinske fondove da pet posto naših budućih mirovina ulože u rizične poslove pod njezinim pokroviteljstvom? Priprema li se teren za nekog konkretnog? Prema prošlotjednom prijedlogu izmjena zakona o obveznim mirovinskim fondovima koje je prezentirao ministar rada Marin Piletić, a potom prihvatila Vlada, obvezni mirovinski fondovi morali bi pet posto imovine ulagati u alternativne investicijske fondove s državnom garancijom povrata uloženog. Zasad takav fond u Hrvatskoj ne postoji, a revoltirani ekonomski stručnjaci iz savjeta Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kažu da ne postoji nigdje u razvijenom svijetu.
Prema Vladinu prijedlogu, milijarda eura godišnje slila bi se u državni alternativni investicijski fond iz džepova građana, što je za ekonomiste neprihvatljivo.
“Zapravo ne znamo uopće što bi to bilo i za nas je to na neki način jedna vrsta nacionalizacije, mini-nacionalizacije drugog mirovinskog stupa. Podsjećam sve građane i političare da je u tom stupu naša privatna imovina”, rekla je Vedrana Pribičević iz Udruge članova mirovinskih fondova koja ovako nešto smatra “aspolutno neprihvatljivim”.
Dodaje da su alternativni investicijski fondovi iznimno rizični, ne samo zbog svojih ulaganja, nego i zbog toga što se udjelima u njima vrlo teško trguje.
“Takvi alternativni investicijski fondovi su uglavnom privatni i nikada, mislim, to je nečuveno da bi Vlada trebala garantirati za nešto što je toliko rizično. Dakle, to je nešto što mi u praksi nismo uspjeli pronaći u Europskoj uniji i u državama OECD-a”, upozorava Pribičević.
Ekonomisti ističu da su ovakvi državno garantirani alternativni investicijski fondovi plodno tlo za korupciju jer omogućavaju državi da ulaže privatna sredstva građana – gdje želi.
Krije li se iza svega – Frotenova?
Prošle godine premijer je ostao razočaran jer mirovinski fondovi nisu bili spremni kupiti Fortenovu. Ovakvi alternativni investicijski fondovi to bi ipak mogli napraviti. Zato su premijera i pitali krije li se iza ove ideje zapravo Forertenova.
“Ma ne, tko to kreira fond za jednu kompaniju”, odgovorio je Andrej Plenković prije nekoliko dana.
Da to nije scenarij Vlade, uvjerava i resorni ministar. Dodaje da svi osiguranici koji ne žele da dio njihove štednje bude usmjeren u alternativni investicijski fond, opcija je fond kategorije C.
“Neće se dogoditi da u jednom trenutku suma novca pet posto od ukupne vrijednosti neto imovine kojom upravljaju mirovinska društva bude na jednom mjestu”, kaže ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić.
I HANFA bi imala manje ovlasti nego kod nadzora klasičnih investicijskih fondova.
“Od ovih takozvanih javnih, otvorenih gdje mi imamo puno više nadzornih ovlasti po zakonu nego što imamo kod privatnih fondova. Oni su u svakom slučaju rizičniji nego što su ovi otvoreni i javni fondovi. Za mirovinske fondove ionako implicitno garantira država”, rekao je Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća HANFA-e.
Ali država garantira samo za glavnicu, ne i za eventualnu izgubljenu dobit. Oporba je protiv.
“Motiv države je da uzme novce umirovljenika i onda sa strane ima, ja bih rekao, na neki način kasicu prasicu gdje njoj odgovara, a da nije direktno involvirana stavljati te novce”, mišljenja je Zvane Brumnić iz Socijaldemokrata.
“To je to o čemu ne želimo u ovom trenutku špekulirati, ali bismo htjeli od samve Vlade koja je izašla s ovim prijedlogom čuti koja je konačna namjena tih sredstava, možda bi se svi skupa lakše odlučili podržati li takvo nešto ili ne”, odgovorio je SDP-ov Branko Grčić da se sve to upravo poklopilo s potrebama Pavla Vujnovca.
Nešto više o motivima za ovakvo prisiljavanje mirovinaca da pet posto budućih mirovina ulože u nešto rizično, saznat ćemo u saborskoj raspravi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!