O nasilnim incidentima koji svako malo zgroze javnost, o porastu agresije u društvu u Novom danu razgovarali smo s prof.dr.sc. Tihanom Jendričko, predstojnicom Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče, predsjednicom Hrvatskog psihijatrijskog društva.
Porast nasilja u društvu povezan je i s odnosom prema temeljnim vrijednostima. Postoje različiti razlozi u podlozi ali nasilje uvijek treba osuditi. Niz godina pratimo kako se jedan dio nasilja pomaknuo prema službenicima. Događale su se oružane pljačke u trgovinama, poštama, kladionicama, u svakodnevnom kliničkom radu primijetili smo izloženost djelatnika. Društvene mreže donijele su nam u pandemiji određenu izloženost neprimjernim ponašanjima. Ponekad se neke stvari normaliziraju. Dobro je da nas pogađaju neka ponašanja koja nisu ispravna, to je barometar da neke stvari nisu u redu.
Zašto se događa agresija?
Ako krenemo od davnih postavki teoretičara Sigmunda Freuda, svatko od nas ima agresivni poriv i nagone. Mi se rađamo s temperamentom i karakteristikama ličnosti. Netko je introvert, netko ekstrovert, netko ima crtu impulzivnosti pa će agresivnost i nagla ponašanja biti izraženije. To se sve uklapa u okolinu kako nas formira i odgoj. Osobe koje odrastaju u disfunkcionalnim obiteljima ili koje su bile izložene nasilju, mogu ponavljati obrazac. Kod svih oblika, zajednički nazivnik je uvijek prevencija, osvještavanje i edukacija, prepoznavanje ponašanja kod sebe i kod drugih. Iz područja mentalnog zdravlja naglašavamo empatiju, treba njegovati ove vrijednosti.
“Pomračenja” uma
Kada se radi određena vještačenja, ponekad se neki incidenti dogodi u afektu, kad je osoba možda neubrojiva, u pomračenju, u afektivnom stanju. Međutim, prijetnje i potencijal treba uvijek shvatiti ozbiljno. Ta opasnost se često povezuje s našim psihijatrijskim pacijentima ali sva su istraživanja pokazala da manje kaznenih djela učine naši pacijenti nego oni koji to nisu.
Porast broja psihijatrijskih pacijenata 20-tak posto
Okvirno možemo reći da bilježimo porast pacijenata od 20-tak posto. Osjećaj nesigurnosti, egzistencijalne ugroze, prijetnje siromaštvom, gubitka posla…čim dulje traje ta nepovoljna situacija i osjećaj neizvjesnosti, mi se teže nosimo s tom situacijom, naš psihološki kapacitet i kapacitet za rješavanje životnih problema se iscrpljuje. Postoji mogućnost da nešto prođe neliječeno, ali velika je razlika da li u tako teškom stanju psihološke patnje provedemo tako dugo vremena.
Podaci govore da depresija ako se liječi, može trajati 6 do 12 mjeseci a ako se ne liječi može trajati čak dvije godine. Simptomi koji su intenzivni i dugotrajni traže stručnu pomoć. Ponekad osoba nije svjesna realiteta pa je važna intervencija okoline.
Nakon potresa, primjerice, često su se javljali ljudi s nesanicom, anksioznim i depresivnim smetnjama. No značajan dio ljudi su se prilagodili i razriješili su tu situaciju, ne možemo govoriti o trajnim velikim poremećajima nakon potresa.
Pomoć iz kućne ljekarne
Farmakoterapija je važan dio liječenja, važno je da bude kontroliran pod paskom psihijatra ili liječnika opće prakse. Za sve druge simptome koji su blaže izraženi, pomažu lakša sredstva dostupna u ljekarnama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!