Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je među ostalim komentirala izjave koje je u velikom intervjuu mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto dao u Točki na tjedan N1 televizije.
“To je antieuropski diskurs, antieuropski intervju. Najzanimljivije je kako misli Viktor Orban“, rekla je Vesna Pusić komentirajući intervju Petera Szijjarta za Točku na tjedan i dodala:
“Szijjarto je neka vrsta glasnogovornika Orbanove politike. Antieuropski ne samo zbog činjenice da je cijelo vrijeme govorio oni i mi, pri čemu su oni Europljani, a mi Mađari, ali najviše zato jer je objasnio, što me šokiralo, mađarski stav koji je prilično proputinovski i u sukobu je sa stavom EU-a koja podržava Ukrajinu. Cijelo vrijeme je ponavljao – tamo umiru i Mađari. Drugim riječima, svejedno je što umiru Ukrajinci, Rusi… Oni su za mir što de facto znači – predajte svoj teritorij koji su Rusi okupirali. Što znači mir sad – uzeti Ukrajincima barem petinu teritorija. To opravdava stavom da tamo umiru Mađari. Ideja da drugi nisu za mir jer ne umiru ljudi istog etniciteta, to je manipulacija i stav koji negira cijelu ideju Europe, da je to vrsta političkog zajedništva, a ne kasice prasice.”
Szijjarto je među ostalim naglasio da Europom dominira ratna retorika koju nameće transatlantsko partnerstvo. “To je u skladu s onim što njegova stranka i premijer govore domaćoj publici”, istaknula je Pusić: “Homogeniziraju Mađare tako da im govore da ih svi tjeraju u rat, a oni brane Mađarsku od Amerikanaca i strašnih Europljana. Mađarska nije ni prva na udaru, to su Balti koji su snažno uz Ukrajinu. Ono što je bilo karakteristično za taj intervju, da stalno pokušavaju diskvalificirati nekog. To je tipični javni govor kad pokušavaš sugovornik, prije nego nešto kaže, diskvalificirati.”
Pusić jasno razgraničava: “To nisu dvije strane u sukobu, nego zemlja koja se brani od agresije i zemlja koja isti čas može prekinuti ovaj rat. Ta agresija je promijenila javno mišljenje i u Europi i Ukrajini.”
“Strašno su podbacili što se tiče mađarske demokracije. Mađarska danas više nije klasificiriana kao demokracija. Ali uspijevaju se održati na vlasti jer kontroliraju medije, donose zakone koji onemogućuju opoziciju”, objašnjava Pusić.
“Hrvatska potencijalno vrlo bitna za JI i I Europu”
U Hrvatskoj se to ne događa, prvenstveno jer nema ozbiljne opozicije, ocjenjuje bivša ministrica.
“Na sreću mi to nemamo, ali u ovom trenutku vlada nesigurnost jer nema ozbiljne artikulirane opozicije. To je opasno za demokraciju kad to nemate. HDZ se godinama trudio uništiti opoziciju, dijelom je uspio, a dijelom se opozicija samoubila. Danas imamo situaciju u kojoj je to opasno. Smatram da nemati dvije opcije, koje su koliko toliko ujednačene po snazi, štetno je i opasno za demokraciju. Na sreću nemamo Orbana i nemamo tu situaciju toliki niz godina, ali tu treba biti na oprezu. Oporba i vlast imaju različite, ali jednako važne uloge.”
Naglašava važnost Hrvatske za jugoistočnu Europu.
“Hrvatska je potencijalno vrlo bitna za jugoistočnu i istočnu Europu ako ima pameti. Što se jugoistočne Europe tiče, Zapadnog Balkana, tu Hrvatska može, ako vodi pametnu politiku, odigrati važnu stabilizirajuću ulogu koja je važna za cijelu Europu, ne samo za regiju. Što se tiče sigurnosti, Hrvatska dobro stoji – imamo LNG terminal, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja već sad ima preko 50 posto energije iz obnovljivih izvora. Doduše, to je većinom voda pa nije posve neutralno. Imamo ogromne potencijale sunca i vjetra. Pokazalo se da je cijela Europa vodila energetsku politiku prema Rusiji – promjena kroz trgovinu, kroz ekonomsku suradnju, s idejom da će se Putinov režim promijeniti kroz ekonomsku suradnju. Naravno, pokazalo se da to nije tako. Europa je postala jako ovisna o europskoj energiji i sad se brzo odvikava i treba alternative, a u tom pogledu je Hrvatska ne samo dobar primjer, nego i potencijalni izvoznik čiste energije.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare