Riječka luka postala važna za Ukrajinu: Provjerili smo kakvu će ulogu igrati

Ukrajina će za prijevoz žita koristiti hrvatske luke! Jedan je to od dogovora postignutih jučer, za vrijeme posjeta ministra Grlića Radmana Kijevu. Doduše ukrajinsko žito već se izvozilo preko domaćih luka, ali puno manjeg inteziteta. Druga važna činjenica je da konačnu odluku o ruti kojom se žito transportira donose trgovci žitom.

100 tisuća tona ukrajinskog žita od lani je već prošlo ovim silosom riječke luke – a uskoro bi od tamo moglo stizati i mnogo više.

“Pa uvijek postoji bojazan da će nas preopteretiti, ali to su neke naše slatke brige. Ponavljam, mi ćemo izvršit sve što je u našoj mogućnosti, spremni smo to primiti”, kazao je Marino Klarić, rukoviditelj Terminala za žitarice Luke Rijeka.

Kako to izgleda u praksi?

Luka Rijeka koja je zbog ratne nesigurnosti u Ukrajini postala alternativni pravac za transport još prije godinu dana – proširit će svoje kapacitete a već ima uhodane rute.

“Sve ide uglavnom vagonskim pošiljkama preko Mađarske, imali smo problema prije nego smo ušli u Schengen, no to je sada riješeno, nakon toga se roba uskladišti u silosu i po dogovoru logističara dolazak broda, ukrcaj, krajnje odredište uglavnom Italija i zemlje sjeverne Afrike”, navodi Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.

Hrvatske luke za Ukrajinu bi mogle postati vrlo važne jer se Rusija prije desetak dana povukla iz sporazuma koji je omogućavao sigurni transport Crnim morem, a Hrvatska je, ponovio je to ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u jučerašnjem posjetu Kijevu – na to spremna.

“Mi smo još lani ponudila da s lukom Rijeka pomogne u transportu žitarica iz Ukrajine. Važno je omogućiti izvoz i Hrvatska je spremna dati vlastiti doprinos preko svojih luka, stavljajući ih na raspolaganje”, kazao je ministar Grlić Radman.

Hrvatski ratari ipak zabrinuti

Iako podržavaju pomoć ukrajinskim kolegama – dodatno otvaranje luka brine hrvatske ratare.

“Zadržavamo bojazan da ne bi ostajali tragovi, odnosno većih ili manjih količina žitarica i uljarica u Hrvatskoj jer znamo da je Hrvatska samodostatna u proizvodnji te dvije kulture, i na taj bi se način ugrožavala produktivnost i samodostatnost ratara”, rekao je Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

I dok pet ukrajinskih susjeda, poput Poljske koja im je inače veliki saveznik, brani uvoz žitarica zbog straha od jeftinije konkurencije – Ministarstvo poljoprivrede kaže – nema razloga za paniku, otkupne cijene ne bi trebale padati.

“Naglašavamo da kada se pšenica nalazi u tranzitu kroz RH ista nije odredišno upućena na tržište RH i kao takva nema učinak na ponudu i potražnju pšenice u RH pa time niti na cijene.”

Ima li razloga za brigu?

U Poljoprivrednoj komori slažu se da bi to trebalo biti tako – ali kažu nije: pokazuje to iskustvo.

“Vidjeli smo u ovom periodu od šest mjeseci ranije da je imalo veliki utjecaj na cijenu jer je dosta toga ostajalo zbog toga apeliramo da se i fizički poprati ta roba sto brodovi, što kamioni”, dodao je Jakopović.

U sigurnosnom smislu pak, smatraju neki analitičari, nema opasnosti.

“Ne vidim zašto bi tu trebalo biti nekakvih sigurnosnih problema, ovo nije vojna pomoć,ovo nije vojna operacija ovo je humanitarna operacija pomoći, i to ne samo Ukrajini kao zemlji koja je izvoznik nego prvenstvo onima kojima je to žito potrebno”, rekao je Marinko Ogorec, vojni analitičar.

Nakon posjeta ministra vanjskih poslova Kijevu i sastanaka o raznim temama i vrstama suradnje – s Pantovčaka zasad nema komentara.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.