Čitavu prošlu godinu svjetski su mediji pisali o tome kako Rusija odolijeva sankcijama Zapada (SAD-a i Europske unije) nametnutima zbog agresije na Ukrajinu započete koncem veljače 2022. godine.
Sankcije Rusiji još uvijek ne funkcioniraju, pisao je Forbes krajem veljače prošle godine, otprilike na godišnjicu početka ruske invazije na Ukrajinu, a time i uvođenja sankcija Zapada. U svibnju je i Yahoo Finance konstatirao da sankcije “ne djeluju”, a Guardian ustvrdio da je “pooštravanje sankcija Rusiji od strane Zapada znak neuspjeha”.
“Rusija nije neoštećena, ali ni slomljena”
U kolovozu prošle godine Euronews je pisao da su “u režimu sankcija koje je Zapad uveo Rusiji uočljivi nedostaci koji joj omogućuju da i dalje zgrće bogatstvo”. A u prosincu, prije nego što je Vijeće Europske unije donijelo 12. po redu i posljednji u nizu paket sankcija, Politico je, također pišući da “sankcije ne funkcioniraju”, ustvrdio da postoje i zapadne tvrtke koje proizvode sofisticirane komponente pronađene u oružjima pronađenima na bojištu u Ukrajini što upućuje na to da i one krišom krše sankcije.
I mnogi drugi svjetski mediji također su preispitivali djelotvornost sankcija, uzimajući u obzir činjenicu da Rusija i pod njima ima vrlo dobre ekonomske pokazatelje doimajući se neokrznutom.
“Rusija nije neoštećena sankcijama, ali nije ni doživjela slom kakav je Zapad očekivao. Očito je da su se ruske vlasti pripremale za val sankcija i prilagodile novim okolnostima ponajprije svoj bankarski sustav”, kazao nam je vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Ruskoj Federaciji Božo Kovačević.
Dok vodi rat Putin kupuje socijalni mir
Rusiji su partnerske zemlje iz neformalne ekonomske asocijacije BRICS (Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika), ali i neke druge (Iran, Sjeverna Koreja…) nadomjestile njen gubitak europskog tržišta, u prvom redu tržišta energenata. Moskva je svoju ekonomiju podredila ratnim uvjetima i, dodaje Kovačević, gotovo trostruko povećala svoj vojni proračun. Sve je to, učinjeno s ciljem da se kupi socijalni mir, odnosno da rat u Ukrajini ne ostavi posljedice na svakodnevni život većine građana Rusije.
No, tako kupljen mir prilično je lomljiv.
“Ruske žrtve u Ukrajini su jako velike i to će vremenom nedvojbeno izazvati potrese u ruskom društvu. K tomu, Moskva zaoštarava politiku protiv ilegalnih imigranata iz bivših sovjetskih republika s prostora Srednje Azije. Riječ je o milijunima ljudi koji su radili u Rusiji, a sada ruska vlast, da ne bi morasla provoditi mobilizaciju, sada provodi racije među njima te ih primorava da sklapaju ugovore i sudjeluju kao vojnici u ratu u Ukrajini. Postoje mnogi problemi u ruskom društvu. Pogotovo stalni rast političke represije govori da tamo stanje nije normalno”, tvrdi Kovačević.
“Zapad je pogriješio u procjeni”
Rusija se pripremila za dugotrajni rat, a vjerojatno i za dugotrajno diplomatsko iscrpljivanje.
“Vladimir Putin daje mirovne prijedloge Zapadu ignorirajući u potpunosti ukrajinsku vlast. On je zainteresiran za sporazum sa Zapadom kojim bi se Rusiji priznalo pravo da ima svoju interesnu sferu u Europi, a Ukrajina bi trebala biti dio te sfere. Zasad su odgovori sa Zapada usklađeni. Nitko to eksplicitno ne prihvaća, ali pitanje je hoće li Zapad ostati složan u podršci Ukrajini da vrati okupirana područja u svoj ustavno-pravni poredak. To je pitanje na koje, nažalost, danas ne postoji jasan odgovor”, napomenuo je Kovačević.
Što se tiče sankcija Rusiji, SAD i EU su učinile što su mogle učiniti. Uvele su ih u nezapamćenoj mjeri. No, očito su krivo procijenile pridruživanje ostatka svijeta kažnjavanju Rusije.
“Zapad je pogriješio u procjeni kada je očekivao da će barem sve zemlje koje je predsjednik Joe Biden sazvao u okviru Summita za demokraciju (u prosincu 2021. godine, nap.a.) provoditi sankcije protiv Rusije. Najveće je nade polagao u Indiju, kao najmnogoljudniju demokratsku zemlju. No, Indija je to ignorirala”, rekao je Kovačević.
SAD ima korist od sankcija, Europa trpi štetu
Problem s politikom Zapada je, kaže, u tome što zemlje trećeg svijeta nastojanja SAD-a da zadrži položaj hegemona shvaćaju kao oblik kolonijalizma.
“Mnoge, osobito afričke zemlje relativno nedavno su prestale biti kolonije zapadnoeuropskih zemalja i njih Kina i Rusija vrlo lako pridobivaju na svoju stranu, deklarativno se opredjeljujući protiv zapadne dominacije. Drugi problem je ni cijeli Zapad nije solidarno podijelio rizike i troškove rata u Ukrajini. Od sankcija nametnutih Rusiji SAD ima korist, a Europa trpi štetu i takvo stanje ako potraje ne može biti dobra osnova za postizanje veće kohezije Zapada.”
Tomu u prilog govori i vijest da je SAD lani postao najveći svjetski izvoznik ukapljenog plina (LNG) preskočivši na listi Katar i Australiju. Pritom je Europa, koja se u najvećoj mjeri odrekla ruskog prirodnog plina, bila glavni uvoznik američkog ukapljenog plina.
“SAD je, što se tiče Europe, ostvario svoje strateške ciljeve. Učinio je Europu ovisnom o sebi u energetskom, sigurnosnom i političkom pogledu. Pitanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine SAD je spreman prebaciti na Europu i Ukrajinu da to rješavaju”, rekao je Kovačević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!