Andrej Grubišić, ekonomski analitičar, gostovao je u N1 Studiju uživo te je komentirao rusku invaziju na Ukrajinu i utjecaj tog na rusko, globalno i hrvatsko gospodarstvo.
“Čak pod pretpostavkom da ovo što je izrečeno bude implementirano, jasno je da je za to potrebno vrijeme, a za to vrijeme će se u Ukrajini nastaviti događati ovo što se događa. Osobno sam mišljenja da se Rusiju neće zaustaviti ako se ne povuku dva radikalna poteza, potpuni embargo na plin i naftu i/ili neki oblik vojne intervencije. S obzirom na to da su prilično fragmentirani interesu u EU naravno da tu nema jedinstvenog stajališta.
Mnogi dobronamjerno i navijački izvještavaju o onome što se događa u Ukrajini, ali činjenica je da ljudi tamo prolaze pakao. Naposljetku, budimo realni, je li nužno bitno da ruska čizma bude fizički prisutna negdje da bi ljudima otežala život? Ja mislim da ne, dovoljno je da pet granata padne na 20 velikih gradova u Ukrajini”, rekao je na početku.
“Čini mi se da Putinu ekonomija nije nešto bitno”
U nastavku je govorio o stanju ruskog gospodarstva. Na grafu je pokazao kako je ruski BDP od 2000. do 2010. rastao, udvostručio se, a onda se dogodilo desetgodišnja stagnacija.
“Kad je pao SSSR i kada je krenula slobodna tržišna ekonomija, Rusija je bila vojna sila. Do 2010. Rusija je postala i ekonomska sila. Čini mi se da ta ruska ekonomska moć u zadnjih 10 godina stagnira, odnosno nazaduje u odnosu na azijske ekonomije.
Ako pogledate što se događalo s cijenom plina u zadnjih 6 mjeseci, ne čudi tko je pumpao cijenu plina i stavljao zalihe sa strane u anticipaciji da će mu te zalihe novca biti potrebne. Meni se čini da Putin nije osoba kojoj je ekonomija nešto jako bitno. On očigledno ima svoje ideje i ciljeve i ekonomija je sporedna tema kojom se on bavi sporadično”.
VEZANE VIJESTI
Ističe kako Rusija sasvim sigurno je ranjiva.
“Pretpostavimo da ruski BDP padne za 5%, u današnjim terminima kada kažete recesija ili pad za 5% to je ravno katastrofi. Mi smo se svi naučili na mnoge stvari koje uzimamo zdravo za gotovo, pa kad vam i 5% stvari oduzmu to je ravno katastrofi. No to neće Rusiju dovesti na rub gladi. Ne mislim da će tamo doći do potpunog raspada sustava. Ali ako Rusija ne zatvori granice, mislim da će dobar dio Rusa tražiti izlaz.
Dovoljno je da samo ljudi između 25 i 45 godina počnu tražiti ozbiljne alternative van Rusije i da vam ostanu starije generacije ovisne o državi. Istovremeno, po meni se ništa od toga neće dogoditi preko noći”.
“Bojim se da će Putin dobiti dio onog što je naumio”
Ističe i kako je suzdržan što se tiče narativa da Rusi sporo napreduju ili ne napreduju uopće u Ukrajini.
“Oni tamo rade veliku štetu. Ima još jedan element koji ne bih podcijenio. Tragedija u Ukrajini je glavna vijest u svijetu, no naši životi idu dalje i mnogi od nas će imati svoje redovne probleme koji će još više zaokupljati našu pažnju. Bojim se kako će vrijeme prolaziti da će Putin dobiti dobar dio onog što je naumio”.
Koliko je za Rusiju bitno što su blokirane rezerve?
“Po podacima kojima ja raspolažem, 2014. kada je bila situacija s Krimom, Rusija je imala upola manje devizne rezerve nego danas. Ako je sada blokirano 50-ak posto toga, a vjerojatno je, Rusi su otprilike na istoj poziciji kakvu su imali prije 6 ili 7 godina. Imaju velike pozicije u zlatu, mogli bi teoretski se riješiti dijela tog zlata. Ali zadnja stvar koju ne bih podcijenio, što će vam devizne rezerve ako ste odlučili ne vratiti dugove?
Rusija bi ove godine trebala vratiti 4,5, milijardi dolara stranih dugova. Što se za Rusiju mijenja ako ne vrati te milijarde? U ovim postojećim okolnostima, novi dug im nije dostupan, ako ovo ne vrate mislim da se u Ukrajini neće dogoditi ništa bolje nego što je sad tako da je to politički ping pong. Mene ne bi iznenadilo da politika taj dug stavi na hlađenje”.
“Trebat će vremena da se obnovi povjerenje”
Što je s ruskim ultimatumom o prodavanju energenata isključivo za rublje?
“Ako kupci odluče ne kupovati u rubljama, a Rusija odbije prodati za druge valute de facto ćete imati embargo, samo je pitanje koga će više boljeti”.
“U biznisu je bitan element psihologija i ona određuje razinu povjerenja. Sasvim sigurno nakon ovog, bit će potrebno neko vrijeme da se obnovi povjerenje. EU ima relativno mali robni izvoz u Rusiju, no biznisi uz Europe imaju svoje biznise u Rusiji i tamo nešto proizvode i prodaju. Jako je puno tih indirektnih efekata koji značajno nadilaze tih 3% koliko je ruska ekonomija u svijetu”, veli.
Naposljetku, govorio je i o Hrvatskoj:
“Ono što je dobro za Hrvatsku, obzirom da smo relativno mali mislim da ćemo mi, ili mnogi naši biznisi, posebno kolektivna ekonomija, proći neusporedivo bolje od drugih. Međutim, to nikako ne pomaže biznisima koji imaju jake odnose s Ukrajinom i Rusijom”.
Tijek događaja u Ukrajini iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare