Odvjetnica Viktorija Knežević bila je gošća Dnevnika N1 televizije i govorila o postupanju nadležnog državnog odvjetništva u Supetru u postupku pretvorbe i privatizacije Svpetrvs hotela d.d. te vezanim postupcima.

Podsjetimo, splitsko Županijsko državno odvjetništvo nedavno je reagiralo priopćenjem u kojem navode da su netočne i pravno neutemeljene tvrdnje da bi nadležno, tada, Općinsko državno odvjetništvo u Supetru propustilo poduzeti ijednu radnju u zaštiti imovine i interesa Republike Hrvatske u postupku pretvorbe i privatizacije Svpetrvs hotela i/ili u vezanim postupcima, kao i da bi takvim navodnim propuštanjem bila nanesena šteta državi.

Istaknuli su da državno odvjetništvo nema status stranke u postupcima procjene i unošenja nekretnina u temeljni kapital te stoga nije niti moglo sudjelovati u postupku koji je vodio Fond, a niti pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

Knežević: Ovo je prvi put da svjedočim takvom priopćenju jedne državne institucije

Odvjetnica Knežević kaže da je ovo prvi put da svjedoči takvom priopćenju jedne državne institucije.

“Oni su poslali priopćenje koje prosječan čovjek uopće ne može razumjeti. Druga razina ovog priopćenja je za prosječnog pravnika. I prosječni pravnici koji se ne bave ovim segmentom jedva da razumiju o čemu se radi. Treća razina je ona nekoga tko zaista razumije o čemu se radi. Kad takva osoba pročita ovo priopćenje i vidi da se oni samo na neki nemušt način pokušavaju vaditi. Šuštaju maglu jer ovaj Zakon na koji se oni pozivaju zaista ne bi trebao imati nikakve veze s konkretnim slučajem”, rekla je.

Đerek prethodno reagirala na priopćenje DORH-a

I zviždačica Maja Đerek poslala je reagiranje na priopćenje županijskog DORH-a koje prenosimo u cijelosti.

“Nisam neki pravni stručnjak kao kolege iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, koji bi trebali štititi interese Republike Hrvatske u svakom pogledu, no dajem si za pravo da poznajem postupak pretvorbe i privatizacije, jer sam više od 9 godina radila na postupcima utvrđivanja neprocijenjene imovine u pretvorbi društvenih poduzeća u Hrvatskom fondu za privatizaciju i njegovim pravnim sljednicima.

Pa krenimo redom.

Relevantan pravni propis u ovom slučaju nikako nije Zakon o trgovačkim društvima, kako to navodi Županijsko državno odvjetništvo, nego pravni propisi koji su doneseni kao lex specialis za postupke pretvorbe i privatizacije: Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakon o privatizaciji, koji su bili na snazi u relevantnom razdoblju te Zakon o upravljanju državnom imovinom (NN br. 145/10) koji ih je zamijenio.

Sukladno navedenim zakonima, osobito čl. 42. i čl. 47. Zakona o privatizaciji, nije bila moguća naknadna dokapitalizacija, odnosno unos neprocijenjenih nekretnina u temeljni kapital trgovačkog društva koje je već prošlo pretvorbu, već je rješenje o nekretninama koje su procijenjene u pretvorbi imalo samo deklaratorni karakter već provedene i završene pretvorbe (ukoliko se nije radilo o tehnološkoj cjelini s već procijenjenim nekretninama, a ovdje svakako nije, budući se radi o nogometnom igralištu koje je koristio netko drugi). Isti stav potvrdio je i Ustavni sud u odluci U-I-68/01 u kojoj je zaključio da se kod neprocijenjenih nekretnina ne može raditi o stečenom pravu vlasništva novonastalih trgovačkih društava, u ovom slučaju Svpetrus hotela d.d., a što je potvrđeno i mnogobrojnim sudskim presudama za koje kolege iz Županijskog državnog odvjetništva i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zasigurno od početka znaju.

Napominjem da je Državni ured za reviziju u Izvješću o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije za Svpetrus hoteli, Supetar, iz srpnja 2003. već utvrdilo da predmetne nekretnine iz kasnijeg Dopunskog rješenja nisu procijenjene u postupku pretvorbe.

Pored takvih pravnih propisa, Hrvatski fond za privatizaciju donosi predmetno Dopunsko rješenje 2005.godine, na temelju kojeg se dopušta uknjižba u zemljišnim knjigama na Svpetrus hotele d.d. i na temelju kojeg se dopušta dokapitalizacija istog trgovačkog društva, bez da je Hrvatski fond za privatizaciju utvrdio što predmetne nekretnine čine u naravi, čine li tehnološku cjelinu, tko ih koristi i radi li se možda o nekretninama koje su izvan pravnog prometa. Kao što znamo radi se, između ostalog, o nogometnom igralištu NK Jadran i vatrogasnom domu.

Upravni sud Republike Hrvatske Presudom Us- 10448/2007 od 1. travnja 2010. poništio je predmetno Dopunsko rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju, što znači da ono od toga trenutka ne proizvodi nikakve pravne učinke, odnosno poništavaju se sve pravne posljedice koje je rješenje (upravni akt) proizvelo. Primjerice, ako je poništeno rješenje kojim je stranci priznato neko pravo, smatra se da to pravo nije ni stekla.

Dakle, Dopunsko rješenje ne egzistira pa sukladno tome, nije valjana niti uknjižba prava vlasništva na Svpetrus hoteli d.d., a niti odluka o dokapitalizaciji koju je isto trgovačko društvo donijelo na temelju toga Dopunskog rješenja. Stoga je i pozivanje Županijskog državnog odvjetništva u Splitu na Zakon o trgovačkim društvima irelevantno, bespredmetno, mogu reći i maliciozno, jer pokušavaju istim opravdati svoje nečinjenje.

Da je Dopunsko rješenje poništeno samo radi proceduralnih grešaka, kako to tvrdi Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, Hrvatski fond za privatizaciju bi zasigurno, u godinama koje su uslijedile, vrlo lako ispravio te greške i donio novo i zakonito rješenje. S obzirom da sam radila na izvoru informacija, mogu osobno potvrditi da je glede navedenog Dopunskog rješenje bilo puno pravnih prijepora i da se takvo što radilo u rijetkim slučajevima, bez kriterija.

Što se tiče uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama, relevantni propisi za ovu pravnu stvar su odredba čl. 390.a. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja propisuje da je trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća, vlasnik nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije, između ostalog, procijenjene u kapital društva i po nadležnom tijelu (Hrvatskom fondu za privatizaciju) iskazane u kapitalu društvu. Ovdje je iskaz, odnosno Dopunsko rješenje poništeno i ne egzistira! Također su relevantne odredbe Zakona o zemljišnim knjigama koji kao temelj za uknjižbu zahtijeva pravni akt, odnosno titulus. Opet ponavljam, Dopunsko rješenje na temelju kojeg je dopuštena uknjižba i to dok je još bilo nepravomoćno, poništeno je i ne egzistira.

Zakonom o privatizaciji, čl. 47., je bilo određeno da je Hrvatski fond za privatizaciju ovlaštenik prava vlasništva na svim nekretninama neprocijenjenim u postupku pretvorbe, a Zakonom o upravljanju državnom imovinom (NN br. 145/10) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine, sve neprocijenjene nekretnine su postale ex lege vlasništvo Republike Hrvatske. Navedeno znači da je jedino nadležno državno odvjetništvo (u ovom slučaju tadašnje Općinsko državno odvjetništvo u Supetru) bilo dužno i ovlašteno zaštititi imovinu i nekretnine koje su neprocijenjene u postupku pretvorbe. Kako su se poništenjem Dopunskog rješenja iz 2005. godine poništile i sve pravne posljedice istog rješenja, to su sve nekretnine iz istog rješenja, sukladno svim zakonskim propisima, neprocijenjene – i kao takve vlasništvo Republike Hrvatske.

Unatoč navedenom, kao i unatoč činjenici da je tadašnjem Općinskom državnom odvjetništvu u Supetru sve navedeno bilo poznato, ne samo da nisu poduzeli pravne radnje radi zaštite imovine i nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, nego je tadašnja općinska državna odvjetnica Ivona Dragičević više puta urgirala na zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Supetru radi upisa reprograma kredita na neke od predmetnih nekretnina za Svpetrus hotele d.d., s obrazloženjem kako će Svpetrus hotelima d.d. nastati šteta. To se dogodilo dana 1. rujna 2014., a urgiranje je ponovila i 2. rujna 2014., što proizlazi iz Službene bilješke sa suda koja se nalazi u privitku ovog reagiranja. Dakle, 2014. godine, 4 godine nakon poništenja Dopunskog rješenja, općinska državna odvjetništva, umjesto da zaštiti imovinu Republike Hrvatske, urgira da se za Svpetrus hotele d.d. što prije upiše reprogram kredita. Ne moram ni napominjati da su sve nekretnine iz poništenog Dopunskog rješenja opterećene založnim pravom zbog kredita koje su uzeli upravo Svpetrus hoteli d.d.

Iz za kraj, kad već nisu zaštitili imovinu Republike Hrvatske pa imamo legalizirano nezakonito postupanje i štetu, nadležni iz državnog odvjetništva su mogli bar ispitati kako je Hrvatski fond za privatizaciju uopće donio ovakvo nezakonito rješenje, zašto nikada nije donio novo i ispravno, zašto se nije ispitalo što nekretnine čine u naravi, tko je odgovoran za ovakvo rijetko iznimno postupanje te zašto je dopuštena uknjižba kao i dokapitalizacija na temelju nepravomoćnog Dopunskog rješenja”, navodi Đerek u reagiranju.

Odvjetnica Knežević: Lex specialis vezani uz pretvorbu propisi na koje bi se trebalo osloniti

Knežević kaže da, ako su točni svi navodi iz priopćenje Maje Đerek, da još nije kasno da se Državno odvjetništvo uključi.

“Ako je ta ovrha u tijeku, još uvijek se Državno odvjetništvo na određeni način može uključiti i podnijeti jednu vrstu prigovora i tražiti da se ta ovrha proglasi nedopuštenom. Da bi oni to učinili, netko mora priznati da nisu radili ono što je trebalo”, rekla je.

“Ako je točno ono što govori gospođa Đerek u svom priopćenju, da je općinska državna odvjetnica bila upozorena i da ta nekretnina nije ušla u elaborat procjene i ako je doneseno rješenje, onda zaista možemo govoriti o postojanju osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. To se kazneno djelo može učiniti i propustom dužnosti”, dodaje.

Odvjetnica smatra da bi bilo sjajno da glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek koja je došla iz građanskog dijela državnog odvjetništva preispita rad Županijskog državnog odvjetništva i Općinskog državnog odvjetništva. “Ona na to ima pravo i ima dužnost po samome zakonu”, pojašnjava.

“Ja se ne čudim što ŽDO iz Splita ovako srčano brani ODO iz Supetra zato što po Zakonu o državnom odvjetništvu, ŽDO kao više tijelo je dužno svake dvije godine napraviti nadzor nad radom ovog nižega. Što znači, ako je ODO u Supetru učinilo nešto što nije trebalo, ŽDO u Splitu bi to bilo dužno vidjeti. Ako oni nisu vidjeli i oni su propustili svoju dužnu pažnju”, rekla je Knežević.

Napominje da iz dokumnetacije koja je dosad objavljena možemo reći da sad barem postoji osnovana sumnja da je netko zloupotrijebio položaje i ovlasti.

“Bit će zanimljivo pratiti hoće li gradonačelnica Supetra koja je vrlo angažirana u ovome slučaju odlučiti na to da podnese jednu vrstu predstavke odnosno pritužbe na rad županijskog i općinskog državnog odvjetništva glavnoj državnoj odvjetnici, a može se ohrabriti i podnijeti sama kaznene prijave protiv svih uključenih”, kazala je odvjetnica.

CIjeli razgovor pogledajte u videu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.