Što će se događati s cijenama goriva?

Energetski stručnjak Davor Štern gostovao je u N1 studiju gdje je komentirao cijene energenata.

Štern kaže da je zadnje poskupljenje goriva bilo očekivano i da je posljedica sezonskog kolebanja.

“Očekivano je jer svako ljeto sa sobom donosi promijene cijena. Cijene nafte kolebaju od kraja prošle godine i kreću se u rangu između 70 i 80 dolara po barelu. Zadnjih nekoliko dana je nešto pala i to su normalna sezonska kolebanja cijena o kojima ne bismo trebali brinuti…. Mislim da će ići jaka agresija prema oporezivanju i dizanju cijena u odnosu na ispuštanje CO₂“, objasnio je.

“Rat nije izazvao velike promjene – i dalje ima nafte na tržištu i dalje nije otišla u ekstremne visine kako se očekivalo. Nafta i plin jesu nešto poskupili, ali ne radi sankcija Rusiji. Razlozi su čisto trgovačke prirode”, rekao je Štern.

“Kod nafte nema velikog razloga za povećanje cijena. Rusi će biti prisiljeni proizvoditi i izvoziti sve više usprkos sankcijama, kako bi nadomjestili količinu deviza strane valute koje im još ipak malo nedostaje. Oko 13 000 sankcija je izglasano protiv Rusije, a njihova ekonomija se još uvijek drži. Za vrijeme najgoreg perioda Hladnog rata se njihova ekonomija održavala na svoj način i sankcije će imati za rezultat samo jačanje autokracije u Rusiji”, dodao je.

Poremećaji tržišta su iza nas?

“Za naftu i derivate neće biti toliko izraženi. Recesija se produbljava, a u Kini se događaju velike promjene. Njihovo gospodarstvo je počelo tonuti i industrijska proizvodnja tamo će posustati. Ne vidim nekog razloga da će se cijene dizati unedogled, one će se kretati u pojasu između 70 i 80”, rekao je.

“Najavljuju se veće investicije u istraživanje nafte, ali to bi moglo dovesti do poskupljenja u onim zemljama gdje se to radi”, dodao je.

Treba li vlada nastaviti formirati cijene?

“Mislim da bi trebala. Ono što je već radila se pokazalo kao ispravno jer daje ljudima nekakvu sigurnost, odnosno da netko bdije nad njihovim sudbinama. S obzirom da su vremena neizvjesna i da se dešavaju netipične geopolitičke situacije, trebalo bi biti na oprezu i država bi trebala imati kontrolu nad cijenama. Državni intervencionizam se pokazao kao ispravan”, ističe Štern.

“Državni regulatorni mehanizam bi se trebao zadržati. Zalihe plina nisu tolike kolike bi trebale biti, a zadržavanje regulacije cijena bi bilo dobro produžiti s obzirom na vrijeme koje dolazi. Čeka nas neizvjesna zima i još jedan element, a to su nadolazeći izbori. U njima će se koristiti svi alati za rasprave među strankama, ali osnove stvari koje utječu na život ljudi ne bi trebale biti prepušteni stihiji”, objašnjava.

Rad nedjeljom bi trebalo regulirati tržište

Govorio je i o zabrani rada nedjeljom.

“U moje vrijeme sam kao ministar bio zadužen za reguliranje tog pitanja. Vrlo sam liberalan u ekonomiji i moj stav je bio da radi tko hoće. Ostavio sam to tržištu. Ako netko želi raditi nedjeljom i pri tome je željan i voljan platiti svojim radnicima, taj će raditi”, rekao je.

“Zadivljen sam uspjesima dalekog istoka. Tamo postoji potpuna sloboda rada. Državni diktat na tom području nije dobar i nije potreban; ne trebaju nam redovi za kupovinu kruha nedjeljom”, istaknuo je.

“Tu se isto postavlja pitanje zašto netko može raditi, a zašto ne. Ako smiju jedni, smiju i drugi. Sve je pitanje odnosa poslodavca prema radnicima”, zaključio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.