Masovan pomor pčela zabilježen je na četiri različite lokacije u Hrvatskoj - u Prelogu, Maloj Subotici, Čakovcu te Slatini. 

“Da nije bilo ovih šteta, ne bi nam trebala nikakva muzika. To bi orkestar svirao, i sve bi bilo puno pčela”, rekao je Ervin Grabant, međimurski pčelar, za Novu TV.

Lokalni proizvođači po izgubljenoj košnici gube 750 kuna, to je prije računanja cijene meda koji se neće proizvesti, a svaka košnica donosi između 15 i 20 kilograma meda. Gubici se mjere u tonama.

Pčelari imaju dvije teorije

Državni inspektorat je na terenu, trenutačno se provodi istraga, čiji se rezultati još uvijek čekaju. Međutim, postoje dvije različite teorije o uzroku ovog masovnog odumiranja.

Dok jedni sumnjaju na pojavu zarazne bolesti među pčelama, lokalni su pčelari uvjereni da se radi o neodgovornoj upotrebi pesticida na poljima. Pogotovo zato što se ovogodišnji pomor pčela poklopio s cvatom uljane repice.

Udruge pčelara sastale su se s resornim ministarstvom.

“Iz državnog proračuna naći ćemo sredstva da im podmirimo štetu, odnosno gubitak u proizvodnji. Isto tako, iz Programa ruralnog razvoja ćemo im omogućiti da obnove svoje pčelinje zajednice, te da nabave i novu opremu i nove košnice”, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Stroža kontrola

“Nema smisle svake godine davati odštetu pčelarima, mislim da je bolje tražiti uzroke problema i natjerati odgovorne da plaćaju kazne”, komentirao je Željko Tupković, predsjednik udruge pčelara “Agacija”.

“Najveća bi pomoć ustvari bila edukacija poljoprivrednih proizvođača, stroža kontrola zaštitnih sredstava te potpuna zabrana tretiranja površina od 7 ujutro pa sve do 7 navečer”, savjetovao je Ervin Grabant.