Sutkinja Ivana Bilušić iz Udruge hrvatskih sudaca gostovala je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je komentirala odvijanje bijelog štrajka i zahtjeve sudaca.
Bilušić ukazuje kako su podaci iz e-spisa o otkazanim ročištima točni (a prema kojima je u bijelom štrajku tek nešto više od 20 posto sudaca, dok iz Udruge hrvatskih sudaca barataju puno većim brojkama, – oko 80 posto), ali upozorava da se sustav ne ažurira pravodobno i jednostavno ne sadrži sve podatke.
“E-spis je onoliko točan koliko su podaci koji se stavljaju u njega i koliko se brzo i pravodobno stavljaju u njega. Osim nesavršenosti informacijskog sustava, na sudovima imamo i druge informacijske sustave. Naprimjer, sudski registar ima posebnu aplikaciju. Na trgovačkim sudovima više od 55 posto predmeta i u sudskom registru, to očito nisu gledali. Tamo je isto isto došlo do zastoja u radnjama zbog provođenja mjera upozorenja, a to se izravno reflektira na gospodarstvo. Zatim imamo zemljišno-knjižni informacijski sustav, koji se zove ZIS, ni tamo očito nisu gledali, to se izravno reflektira na promet nekretninama.”
Broj sudaca u bijelom štrajku, kaže, i danas raste. “Danas je veća brojka, nego što je bila u ponedjeljak. Je li to posljedica izjava iz ministarstva, ne znam, ali činjenica je da se sve više sudaca javlja.”
Plaće u padu od 2000. godine
Bilušić je podijelila graf koji pokazuje kako su plaće sudaca padale od 2000. godine.
“Vidimo da su plaće u padu 24 godine. Točno je i da se ova Vlada, u zadnjih 24 godine, prva pozabavila tim pitanjem i prvi su nešto napravili po tome i to treba priznati. Uspjeli su prvi korak tog problema riješiti. Prošle godine nakon mjera upozorenja došlo je, prvi put, do povećanja naše osnovice. Nakon što je 2009. bila veća nego u 2023. i svim sucima je povećano za 13 posto osnovica. Međutim, drugi korak njihovog pristupa rješavanju ovog sustavnog uređenja plaća sudaca, e tu su zapeli. Obećali su do kraja 2023. i nisu ispunili to obećanje”, kaže Biluši.
Borba za tri ravnopravne grane vlasti.
“Ovo nije borba za iznose, nego za odnose tri ravnopravne grane vlasti. Uopće nije pitanje oko toga je li mi želimo 100, 200 eura veću plaću. Ovo je pitanje uređivanja odnosa.”
“Mi imamo respekta prema zahtjevima državne blagajne, prema odgovornosti izvršne vlasti i drugim slojevima društva, međutim, to ne znači da treba biti nered. Sada imamo sitaciju da nije uređen sustav plaća u cjelokupnome sustavu. Vi sada imate da ministar ima manju plaću, nego državni službenik u njegovom ministarstvu”, dodaje.
Dužnost sudaca je da javnosti ukažu na probleme u sustavu, kaže Bilušić.
“Nama je doista žao što u ovome svemu što se događa i zbog toga što smo prisiljeni ići u mjere upozorenja. Najviše pate naši građani i oni najviše osjete posljedice toga. Naša je dužnost kao sudaca, kao nositelja sudbene vlasti, da mi javnosti ukažemo na probleme koji su u sustavu, što se to točno događa. Ovo doista narušava neovisnost sudbene vlasti, narušava ravnopravnost tri grane vlasti. Naša ekonomska neovisnost, pitanje plaća sudaca i pitanje uređenja plaća sudaca da one prate društvena kretanja i mi moramo o tome otvoreno razgovarati.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
