Svake godine stotine mljekara odustaje od posla. "Radimo sve više, a prihodi su nam sve manji"

Prema podacima europskog Opservatorija za tržište mlijeka objavljenima početkom ovoga mjeseca, u protekle dvije i pol godine otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj s manjim je oscilacijama kontinuirano padala: s 51,67 eura za 100 kilograma u siječnju 2023. godine na 48,60 eura u lipnju ove godine.

Usto se ove godine bilježi i pad proizvodnje mlijeka, što je na neki način posljedica pada otkupne cijene jer iz godine u godinu pada broj proizvođača koji se ne mogu nositi sa sve većim troškovima. Prošle godine ih je odustalo dvjestotinjak.

"Troškovi triput veći, a otkupna cijena ista"

Hrvatska je na dnu ljestvice zemalja Europske unije po otkupnoj cijeni mlijeka. Prosječna otkupna cijena u EU u svibnju ove godine bila je 53 eura (za 100 kilograma), a u Hrvatskoj 48,7 eura. Lošije su bile jedino Estonija, Slovenija, Litva, Bugarska, Portugal i Rumunjska. Na vrhu je, pak, Švedska gdje je otkupna cijena mlijeka čak 67,4 eura.

Na drugoj, pak, tablici Opservatorija za tržište mlijeka EU-a Hrvatska je na samome vrhu, ali kao zemlja u kojoj je od svibnja prošle do svibnja ove godine otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka najmanje rasla, samo 2 posto. Dotle je, s druge strane, u već spomenutoj Švedskoj narasla za 35 posto, a u Litvi za 33 posto. Prosječni rast otkupne cijene sirovog kravljeg mlijeka u EU bio je u tom razdoblju 15 posto.

"Najveći problem je što imamo premale prihode od proizvodnje mlijeka, a ogromne troškove. Inputi u proizvodnji porasli su nam tri puta. Ono što je koštalo jedan euro, sada košta tri eura. S druge strane, neki mliječni proizvodi poskupjeli su 10 do 20 posto, a otkupna cijena mlijeka praktički je ostala na razini na kojoj je bila prije dvije godine", kaže nam Igor Rešetar, mljekar iz Kuršanca i predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

"Bilo nas je 14 tisuća, sada nas je 2.400"

"U europskim okvirima uvijek smo bili u nekakvoj sredini po otkupnoj cijeni mlijeka, a sada smo pri dnu, među pet posljednjih. I tu se krije problem zbog kojeg proizvođači odustaju od ovog posla", dodaje.

Osim niske otkupne cijene, Rešetar ističe i nekonkurentnost domaćih proizvođača kao drugi veliki problem zbog kojeg mnogi ne o(p)staju u tom poslu.

"Potrebno je imati kontinuitet ulaganja u proizvodnju, a većina farmi je podinvestirana zbog čega smo nekonkurentni. Prije ulaska Hrvatske u EU bilo je oko 14 tisuća proizvođača mlijeka, a danas nas je 2.400. To sve govori."

Taj pad se nastavlja usprkos, kako kaže, dobrim mjerama Ministarstva poljoprivrede.

"No provedba tih mjera često traje i po godinu dana, a možete zamisliti što se sve u tih godinu dana dogodi s cijenama, a na što ne možemo utjecati. Suša nas je pogodila i cijene repromaterijala i stočne hrane otići će u nebo. Pitanje je dana kada će u cijeloj Europi eksplodirati cijene kukuruza kao glavne komponente prehrane u stočarstvu", upozorava Rešetar.

Slaba proizvodnja mliječnih prrađevina

Znatan dio problema vidi u otkupljivačima mlijeka.

"Praktički su u Hrvatskoj tri velike tvornice mlijeka koje ga prerađuju. No one ne ulažu dovoljno svoje dobiti u preradu, nego si vlasnici i menadžeri tih tvrtki isplaćuju dobiti i zbog toga smo tu gdje jesmo", kaže.

Na pitanje koliko proizvodnja mlijeka pokriva domaće potrebe, Rešetar napominje da to ovisi o tome koji segment proizvodnje se gleda.

"U proizvodnji mlijeka smo na 50 posto samodostatnosti, a u mliječnim prerađevinama nedostatni smo i do 80 posto. Problem je što imamo veliki nedostatak mliječnih prerađevina poput sireva, jogurta i sličnog na čemu se dobiva dodana vrijednost. A cijena samog mlijeka na policama trgovina je jedan euro ili manje", ističe.

Negativan utjecaj ograničene cijene

Zaštićena cijena mlijeka koju je Vlada ograničila na 1,03 eura po litri u sklopu svojih paketa mjera pomoći građanima imala je, kaže Rešetar, negativan utjecaj na proizvodnju i preradu.

"Mlijeko dolazi na police i po nižim cijenama od te zaštićene. To je, naravno, dobro za potrošače. Radi se o minimalnim razlikama, pet centi najviše, s tim da bi tih pet centi nama proizvođačima puno značilo."

Rešetar smatra da bi trebalo više ulagati u preradu i proizvodnju onoga u čemu nismo samodostatni te vidjeti zašto potpore mljekarima ne daju rezultate.

"Mi se ubijamo 24 sata na dan sa sušom, navodnjavanjem, sa skidanjem sjetve, visokim temperaturama na farama... Radimo sve više, a prihodi su nam sve manji", zaključio je.