Novi sukobi na relaciji oporba vlast u općini Seget pokraj Trogira. Jutros u 9:30 vijećnici Ante Barada i Luka Jadrić na sat vremena zaustavili su promet lokalnom cestom prema kamenolomu. Iako ne smiju, teški i prekrcani kamioni tu cestu koriste. Alternativa je i izgradnja drugog puta, direktori i koncesionari su rekli da imaju resurse i volju, ali godinama nema pomaka. Problem je i kamenolom koji je odavno trebao biti zatvoren. I nije samo tu kamenolom problem. Muku s njih čak 14 muče mještani Planog, nekoliko kilometara prije Segeta.
Pod budnim okom policije, općinski vijećnici na sat vremena blokirali su cestu prema kamenolomu u Segetu. Tom cestom kamioni teži od 10 tona uopće ne bi smjeli prolaziti, no oni su postali svakodnevica.
Unatoč znakovima zabrane godinama koriste ovaj put. Alternativni postoji no duži je 10 kilometara pa im se ne isplati
“Kamioni tu jure 50-60 kilometara na sat. Danas sutra će se dogodit nešto i onda će bit zašto se to nije spriječilo”, kaže Luka Jadrić, vijećnik NL Vrime je.
“Ja i kolega Jadrić smo bili kod koncesionara. Rekli su imamo novac, mehanizaciju i volju da to riješimo. Prošle smo godine čak imali tematsku sjednicu, gdje su došli ljudi koji ovdje žive. Obećao je da će to krenuti na jesen 2022. mi smo u drugom 2023. nitko to više ne spominje”, dodaje njegov kolega Ante Barada.
Cesta je od teških kamiona počela propadati. Oštećenja se vide na svakom koraku, a život u kućama uz nju postao je nemoguć.
“Živim ovdje 25 godina. Buka, smrad, smrad dizela, prekrcanih, prašina, i napukle kuće”, tvrdi mještanin Milan Matić.
Najluđi detalj je da je ovaj kamenolom trebao biti zatvoren još 2008., tvrde naši sugovornici i pokazuju dokumente. No ovdje se i dalje minira. Kaja Špika je u Segetu 50 godina, od prašine kaže više ne može živjet. “Prašina da i ne govorim. Svaki dan moramo dva puta kuću mest”, objašnjava Kaja.
“Svake godine smo prisiljeni sanirati pukotine koje nastaju godinama”, dodaje Matić.
HDZ-ov načelnik Ivo Sorić ne smatra se odgovornim, a problematiku kamenoloma svaljuje na resorno ministarstvo i svog stranačkog kolegu.
“Kamenolom nije otvorila Općina Seget. Očekujemo dobivanje građevinske dozvole – priključka na državnu cestu, a onda i lokalne ceste tijekom ove godine. To se trebalo dogoditi i prošle godine, ali mi nismo ti koji izdaju dozvole. Ključna je uloga resornog ministarstva”, tvrdi Sorić.
Zbog kamenoloma je život još teži u nekoliko kilometara udaljenom mjestu Plano. Od detonacija tik uz kuće im pucaju zidovi. Prašina ih doslovno guši. Okruženi su s čak 14 kamenoloma.
“Osim toga šta to udišemo, svatko može zamislit kakav to utjecaj na zdravlje, na zdravlje naše djece. Iskreno, ja se tu već počinjem i bojat živjet”, kaže Danijela Ivković, mještanka Planog.
Prije 10-ak godina pobili su studiju utjecaja na okoliš na sudu kada su se otvarala 3 kamenoloma, no ništa se nije promijenilo. “Dobili smo na sudu, mislili smo počela su bolja vremena za nas. Međutim sustav je postavljen apsurdno. Dobivena tužba nije rezultirala i zabranom radova iako je utvrđeno da jednostavno ne odgovara tome da ne šteti okolišu”, objašnjava Mladen Krnić iz Planog.
Zbog ovog milijunskog biznisa im, žale se, pati poljoprivreda, turizam ali najviše zdravlje. “Tu se radi o interesu uskog kruga ljudi, gdje ni lokalna zajednica nema neki interes”, tvrdi Nives Karanušić, SDP-ova vijećnica Grada Trogira.
Za njih kažu, nitko nema sluha, a živjeti ovdje postaje im sve teže.
“73 godine imam, duša me boli kad vidim što se ovdje događa”, kaže Milica Pušnik iz Planog.
Jer dok se država, sudovi, inspekcije i općine loptaju odlukama i rješenjima, ovi ljudi osuđeni su na buku i prašinu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!