Treba li Ustavni sud ukinuti ili ga temeljito reformirati, o tome nakon ovotjedne odluke Ustavnog suda oko Mostovog reformskih inicijativa debatiraju Anita Blagojević, s Pravnog fakulteta u Osijeku i Matija Miloš, s Pravnog fakulteta u Rijeci.

Jedna od glavnih tema proteklih dana je odluka Ustavnog suda o dvije Mostove referendumske inicijative. Za dio politike i struke je bio posebno sporan dio koji se tiče ustavotvornog referenduma kojim bi se dio Ustava nadogradio. Na pitanje može li Ustavni sud odbiti 400.000 građana koji traže promjenu Ustava, Dragojević je kazala:

“Jedna od njegovih nadležnosti je odbiti neustavne referendumske inicijative. Međutim, ova zadnja odluka Ustavnog suda je vrlo specifična i otvara nekoliko značajnih pitanja. Za početak, jasno je da je odluka Suda, i u pogledu ustavnotovorne i zakonodavne inicijative, sasvim očekivana. Činjenica je da su same izreke prihvatljive, ali dolazimo do problema u pogledu obrazloženja vezano uz inicijativu za ustavnotvorni referendum. Na temelju onog što smo zasad vidjeli, argumentacija Ustavnog suda djeluje vrlo površno i potencijalno je vrlo opasna u smislu otvaranja Pandorine kutije. Sve buduće referendumske incijative mogle bi biti proglašene neustavnima po istom principu. To je taj princip suvišnosti.”

Ipak, Dragojević smatra da ne postoje dovoljno dobri argumenti za ukidanjem Ustavnog suda.

Miloš je jednu stvar istaknuo kao “duboko problematičnu.”

“Ako želimo Hrvatsku smatrati ustavnom demokracijom, ne možemo potezati takve primjedbe da ako većina odluči nešto, da to tako mora i biti. U ustavnoj demokraciji su sve odluke ograničene i ne može većina odlučiti što god bi htjela. Generalno, takve tvrdnje nisu prihvatljive. Dosta privlačno izgledaju, ali odluka većine nije uvijek prihvatljiva. Ako ćemo ići tom logikom, većina bi mogla izabrati velikog vođu i dokinuti slobodu kome god hoće. Ne možemo tako pojednostavljeno čitati. Iz onoga što sam mogao vidjeti, Ustavni sud nije utvrdio da je ta promjena neustavna, nego da je taj referendum neustavan. Dakle, ne da se ne smije dodati dvije riječi nego da je način promjene neustavan. Meni je ta linija rezoniranja duboko problematična jer se Ustavni sud postavio u poziciju ocjenjivača ono što su građani shvatili, mislili, deklarirali se”, rekao je.

Cijelu raspravu pogledajte u snimci:

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.