U Hrvatskoj nema radnika za energetsku obnovu zgrada, nedostaje ih čak 24.500

gradilište, zgrada, zgrade, građevinski radovi, bauštela, dizalica, dizalice — Photo by <a href="https://unsplash.com/@dianamia?utm_source=unsplash&utm_medium=referral&utm_content=creditCopyText">C Dustin</a> on <a href="https://unsplash.com/s/photos/construction-site?utm_source=unsplash&utm_medium=referral&utm_content=creditCopyText">Unsplash</a> | Photo by <a href="https://unsplash.com/@dianamia?utm_source=unsplash&utm_medium=referral&utm_content=creditCopyText">C Dustin</a> on <a href="https://unsplash.com/s/photos/construction-site?utm_source=unsplash&utm_medium=referral&utm_content=creditCopyText">Unsplash</a>

Hrvatskoj nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika koji bi mogli raditi na poslovima energetske obnove zgrada, upozorava u utorak Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

Oglas

Trenutno je svaki peti radnik stranac, a obrazovanje radnika o energetski učinkovitim tehnologijama jedan je od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, pokazao je dokument o stanju i preprekama u građevinskom sektoru pod nazivom "Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije".

Analiza je izrađena u sklopu EU sufinanciranog projekta "CRO skills RELOAD" koji provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima - Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.
Zgrade u Hrvatskoj, ističe se u priopćenju, odgovorne su za potrošnju više od 40 posto energije i emitiraju oko 36 posto emisija CO2. Cilj Europske unije je do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.

To je, ističe se, moguće postići pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih i izgradnjom novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB zgrada), zbog čega treba povećati broj kvalificiranih radnika, uključujući obrtnike i poduzetnike s posebnim znanjima i stručnošću u korištenju novih tehnologija i osiguravanju visokokvalitetne gradnje.

Analiza je međutim pokazala kako između 40 i 60 posto obrtnika smatra da o energetski učinkovitim tehnologijama ne zna dovoljno, a htjeli bi znati više.

Nadalje, za većinu trogodišnjih zanimanja iz tog sektora ne postoji dovoljan interes za upis škole, slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe tržišta.

Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine, procjenjuje se da će na godinu biti potrebno oko 24.500 radnika strukovnih zanimanja i 5800 inženjera građevinarstva, arhitekata, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.