Hrvoje Handl, psihijatar i psihoterapeut iz Klinike Sveti Ivan gostovao je u Pressingu u kojem je komentirao važnost mentalnog stanja nacije.
“Nisam dovoljno pametan i mudar da govorim o stvarnim uzrocima suicida kod mladih, ali mogu klinički govoriti što sve sudjeluje u anksioznosti mlade osobe. Problem je opća stigmatizacija izjašnjavanja osjećaja, priče o tome da se psihijatrijske tegobe uopće ne iznose, da se sve treba potisnuti i da postoji jedan veliki diktat toga kako se trebamo osjećati i kako trebamo izgledati”, rekao je.
Navodi da to između ostalog diktiraju mediji i društvene mreže, no da postoji i jedna predispozicija u samoj osobi. Kaže da je izuzetno važno i definirati što je anksioznost, a što je strah.
“Anksioznsot je osjećaj napetosti u nama, a da ne postoji vanjski uzročnik opasnosti. Tjeskoba je najbliža riječ, dok je strah nešto drugo. Bili smo izloženi velikim strahovima u zadnje tri godine. Mladi su bili izolirani doma i sve su radili preko ekrana. Izgubila se libidonozna dimenzija druženja. Jedna je stvar kad se energetski osjećamo uživo i kad se gledamo preko ekrana”, rekao je te dodao: “Švedska i Australija su se bolje nosile s problemima mladih u epidemiji jer su bile bolje pripremljene, kod njih postoji kultura emocija. Svaki režim koji radi pritisak na svoj narod, koji nije demokratski izaziva heteroagresiju, a svaki režim koji je jako demokratski izaziva autoagresiju i zato liberalne države imaju veliku stopu suicida”.
Naovodi kako se djeca trebaju odgajati mozgom, a voljeti srcem, dok mi pokušavam obrnuto.
“Kad dijete volimo mozgom, dajemo mu novac, a kad ga odgajamo srcem urlamo na njega. Djeca se odgajaju u okviru granica. Svako dijete koje odrasta je kao jedna horda krava, ako ih dobro vodite, doći će točno na neko mjesto, ako ih pustite da idu van granica, nećete dobiti ništa. Danas imamo epidemiju odgoja u kojem nema granica. Bezgranični odgoj zapravo vodi u problem anksioznosti, kad nema granica i suepresije, osjećaj je toliko slobodan da je ugrožavajuć. Ako si ti pubertetlija i netko te ograničava, onda se ta energija ispoljava na van. Svaki roditelj mora prihvatiti da ga dijete u pubertetu smatra idiotom. I to je okej.
Djeca koja ne poznaju autoritet imaju ogroman problem granica”, rekao je te.
Dotaknuo se i problema društvenih mreža.
“Djeca koja borave po nekoliko sati dnevno na ekranu više nemaju osjećaj unutarnje emocije, taj osjećaj je na ekranu. Svaki roditeji koji ne zna što znači anime ili manga moraju to naučiti. Ta se kultura uvukla među našu djecu te je napravila jednu vrstu estetike sa svim mogućnostima, kao da gledaju superheroje. Kad se oni identificiraju superherojem, oni su zaraženi time”, rekao je te dodao: “Ekran proizvodi posebnu vrstu demenciju svih uzrasta. Puno mladih pročitavši da postoji ADHD odmah misle da to imaju. Digitalna demencija je teški problem s kojim ćemo se suočavati sljedećih 10 godina. Ona se stječe zasičenošću ekranom. Danas postoje djeca s TikTok koncentracijom.”
VEZANA VIJEST
Isto tako, Handl je rekao da će uskoro provesti projekt u suradnji s Etnografskim muzejom pod nazivom Remektijelo na koje se mladi mogu prijaviti.
Napominje kako djevojčice danas osjećaju ogroman pritisak kako trebaju izgledati, a taj problem nikad ne dolazi izvana nego iznutra.
“Postoji velika opasnost da će se pojaviti epidemija poremećaja u prehrani kod maloljetnih osoba. Mi nemamo podatke kuda to ide, ali ide u lošem smjeru. Svi smo u pubertetu gledali kako tko izgleda, ali se izgubio moment nutrine s medijima i društvenim mrežama. Sad postoji nešto što se zove bigoreksija što je obrnuto od anoreksije, a od nje pate muškarci koji žele velike mišiće pa uzimaju steroide koji vode do impotencije pa ih na kraju urolozi šalju psihijatru
Navodi i kako mladi danas bježe od svog emotivnog života u posao i onda se zakopaju u taj posao i jako su pod stresom, a zapravo im taj stres odgovara jer ih miče od emocija, a nakon što dođu doma i zatvore se dolazi do kompenzacije u vidu droge, alkohola, prejedenja.
“Tu se radi o neprocesuiranim emocijama i psihoterapija je rješenje. Kad bismo razvili kulturu razumijevanja toga da svaka emocija ima nešto loše i dobro u sebi bili bismo zrelije i sposobnije osobe”, rekao je.
Psihijatar se dotaknuo i reality emisija u kojiam ljudi gube kilograme.
“Odlučio sam bojkotirati reality emisije u kojima se gubi težina. Mislim da je ta poruka vrlo okrutna i brutalno negativna prema psihološkom razumijevanju osoba koje imaju problem s prejedanjem i posljedičnom pretilošću. Poruka nije pozitivna. Mi zapravo podupiremo komercijalno prodavanje debljine. Brzo mijenjanje u težini može više utjecati na život nego da se stalno ima malo veća težina. Priča se stalno o tome da si sretan jer si mršaviji, a bitno je biti zdraviji pa si zatim sretniji zbog toga”, rekao je.
Također, Handl navodi da je u našoj narcističkoj kulturi jako nepolularno biti star.
“Na selu se poštivalo stare ljude, a sad smo ih jako zanemarili. To je naša kolektivna sramota da se ne brinemo o starijim ljudima i ne dajemo im potrebno dostojanstvo”, kazao je.
Isto tako naglašava da ljudima najviše može pomoći kampanja o destigmatizaciji psihijatrije.
“Temelj ljudske psihe je psihoekonomija, a to znači ravnotežu. Ako forsiramo sreću, negdje iza ugla nas čeka tuga i obrnuto. Rješenje je u tome da ako ste tužni da smijete biti tužni, to je ljekovito. Emocije ne možete kontrolirati, mogu se kontrolirati samo ekspresije emocija”, rekao je.
Također, navodi da osobe s narcističkim poremećajem nisu zaljubljene u sebe jer su u dubini sebe jako nesretne.
“Te osobe u sebi imaju jako veliku prazninu, a to je konstrukt obrane koje su nastale da se obrane upravo od toga. Plenković i Milanović imaju problema s narcizmom. Taj sukob vidim na iskrivljen teatralan način te više nisam siguran da se oni stvarno ne dogovaraju oko tih uvreda. To je sve jedan tanki sloj istine”, rekao je.
Osvrnuo se i na osobe LGBT zajednice.
“Mislim da smo svi na skali. Da su heteroseksualci latentni homosekaulaci i obrnuto. To bi nam pomoglo jer bismo onda razumjeli homoseksualne osobe”, rekao je.
Za kraj, može se reći da svaki čovjek ima kapacitet za podnošenje istine, kazao je.
“Imamo puno veći kapacitet za podnošenje emocija nego što mislimo. Kad bismo kao društvo njegovali međusobnu različitost, bili bismo puno mirnije, stabilnije, sretnije i bogatije društvo. Ajmo se diviti razlici između nas, da je svako tijelo remetijelo kako god izgledalo. A normalno znači moći raditi i voljeti, ako puknete na ta dva mjesta, potražite bilo kakvu pomoć. Svaka trauma ima smisla ako se energija iz nje pretvori u nešto dobro. Ako se ne bavite emocijama, one vladaju vama”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!