Ustavni sud raspravljao je danas na sjednici o Zakonu o izbornim jedinicama i Zakonu o trgovini.
“Donijeli smo tri odluke od javnog interesa”, rekao je Miroslav Šeparović nakon sjednice. “Nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka vezano uz Zakon o trgovini. Ovo rješenje doneseno je većinom od 10 glasova, troje sudaca je bilo protiv, a 4 je najavilo izdvojeno mišljenje.”
Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović.
Detalje odluke pronađite OVDJE.
“Odbili smo i zahtjev za ocjenu Zakona o izbornim jedinicama i odbacili prijedloge. Odluka je donesena većinom od 9 glasova.” Odluka i rješenje doneseni su većinom od 9 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Branko Brkić, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović.
Detalje odluke pronađite OVDJE.
“Ukinuli smo članak 43, stavak 3, Zakona o HRT-u kojim je propisano da kad HRT obavlja djelatnost kao javnu službu, radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk. Ova odluka donesena je jednoglasno”, rekao je.
Cjelovite odluke s izdvojenim mišljenjima bit će dostupne na stranicama suda kroz osam dana.
“Zakonodavac ima slobodnu volju u svakom slučaju dok se ne krši Ustav”
Pojašnjavajući odluke Šeparović je istaknuo: “Što se tiče Zakona o trgovini, već dvaput smo odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji. 2004. smo ukinuli taj zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi puta smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj smo odluci – u pravnom poretku RH nedjelja je dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Ovu odluku treba promatrati u kontekstu ovog zakona. Ne mogu se stajališta Ustavnog suda sadržana u zakonima koji su nekad bili na snazi, automatski primjenjivati nekritički.
Smatramo da treba izbalansirati prava i interese trgovaca, zaposlenika i potrošača. Analizom sve tri grupe utvrdili smo da nijedna grupe ovime ne trpi prekomjeran teret.”
Potom je dodao o Zakonu o izbornim jedinicama: “Ljetos smo utvrdili da biračko pravo u 10 izbornih jedinica nema jednaku snagu. Naložili smo da se to ispravi i u našoj odluci smo naveli slijedeće: Ustav nikakav izborni model ne traži od zakonodavca. Zakonodavac je slobodan uz poštovanje ustavnih načela, no model Ustavom nije propisan.” Napomenuo je da se granice izbornih jedinica što više moraju poklapati s granicama lokalnih jedinica.
“Analizom Zakona utvrdili smo da je zakonodavac poštovao bitna stajališta Ustavnog suda. Što se tiče cijepanja izbornih jedinica na geografski teško razumljiva područja i tvrdnje da nisu uvaženi standardi Ustavnog suda, utvrdili smo da nijedna od tih izbornih jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga. Vodilo se računa o prirodnim granicama te povijesnim, sociološkim, kulturnim, prometnim i drugim kriterijima s temeljnim načelom – jednaka težina biračkog glasa u svakoj izbornoj jedinici”, dodao je Šeparović.
“Odluka o izbornim jedinicama možda neobična, ali nije neustavna”
Odgovarajući na pitanje o nelogičnosti rasporeda izbornih jedinica, Šeparović je rekao: “Ključna stvar je bila da zakonodavac poštuje jednaku težinu biračkog prava u svim jedinicama i to je postignuto. Odluka je možda neobična, ali nije protuustavna. Svi zastupnici su zastupnici svih državljana RH, a ne pojedinih općina, gradova ili županija.”
Potom se detaljnije osvrnuo na rad nedjeljom: “Što se tiče trgovaca, doista se radi o ograničenju poduzetničkih sloboda, no sporno je bilo je li to sukladno Ustavu ili nije. Ovdje trgovci, pa i mali, imaju slobodu od ponedjeljka do subote odrediti radno vrijeme, imaju 16 radnih nedjelja, imaju blagdane za koje Vlada odredi da mogu raditi, a postoje i iznimke – škole, aerodromi, benzinske pumpe… Ocjenjujući to kao i prava zaposlenika i potrošača, utvrdili smo da im nije nametnut teret. Vlasnička struktura, što se tiče malih trgovaca, kao i površina objekata mogla bi predstavljati diskrimantorni kriterij i zato Ustavni sud nije prihvatio te kriterije.
Što se tiče zaposlenika, kao i svi građani imaju pravo na privatan i obiteljski život, ali su s druge strane dužni raditi 16 nedjelja. Dužni su raditi i za blagdane koje Vlada odredi kao radne. Kad se to stavi u kontekst trgovaca i potrošača, smatramo da je postignuta ravnoteža. Što se tiče potrošača, svi možemo kupovati od ponedjeljka do subote, možemo kupovati 16 nedjelja u godini, možemo ići u prodajne objekte koji su iznimka. Prema tome, sama promjena potrošačkih navika nije ustavno-pravno relevantni razlog. Ne može netko zbog potrošačkih navika reći da je to kršenje njegovih ustavnih prava.”
Na pitanje kako gleda na kandidata Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, rekao je:
“Ustavni sud nema ovlasti kod postupka izbora glavnog državnog odvjetnika. Ne bih volio kad bi DORH komentirao izbor sudaca Ustavog suda pa ću se i ja suzdržati od komentara, a osobno mišljenje ću zadržati za sebe. Ne vidim da bi predsjednik Republike imao zakonsku ili ustavnu ovlast u vezi izbora glavnog državno odvjetnika. Moguće da postoje argumenti, ali ja ih ne znam.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare