U pitanju je poznata afera s pokušajem podmićivanja sudaca Vrhovnog suda koji su u zamjenu za mito trebali donijeti presudu povoljnu za Branimira Glavaša. Osim što je važna u slučaju Drage Tadića mogla bi imati utjecaja i na ostale predmete iz kojih tajne snimke dospiju u medije.
Poduzetnik Drago Tadić pokušao je na Europskom sudu za ljudska prava dokazati da su transkripti Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) o njegovim kontaktima sa sucima Vrhovnog suda RH što su objavljeni u medijima utjecali na presudu. Kažnjen je za podmićivanje vrhovnih sudaca upravo u slučaju Branimira Glavaša.
Riječ je o slučaju koji datira još u 2010. godinu kada je Tadić, zajedno s još nekoliko osoba završio pod tajnim nadzorom.
Zašto su prisluškivali Tadića i ostale?
Sumnjalo se tada da planiraju podmititi vrhovne suce kako bi donijeli presudu u Glavaševu korist. Zbog toga su Tadić i ostali pravomoćno proglašeni krivima.
No, Tadić je od Europskog suda za ljudska prava tražio da utvrdi kako mu suđenje nije bilo pravedno, jer su se dva mjeseca prije objave presude u medijima pojavili transkripti snimaka njegovih telefonskih razgovora koje je napravila SOA. Tadić je u tužbi Europskom sudu za ljudska prava tvrdio da je objavom tih transkripata izvršen pritisak na suce Vrhovnog suda kako bi potvrdili prvostupanjsku presudu kojom je proglašen krivim. Bio je siguran da mu je na taj način povrijeđeno pravo na presumpciju nevinosti.
Podsjetio je i da je ondašnji predsjednik Vrhovnog suda RH Branko Hrvatin sudjelovao u kaznenom postupku protiv njega kao svjedok optužbe, i to je, zaključio je, utjecalo na pravednost cijelog suđenja.
Europski sud odbio Tadića
Europski sud za ljudska prava odbio je Tadićevu tužbu donijevši presudu koja je posebno važna u kontekstu medijskog praćenja sudskih slučajeva. Osim što je zaključeno kao proces protiv Tadića nije kompromitiran činjenicom da je Branko Hrvatin bio ključni svjedok obrane, suci u Strasbourgu naglasili su da objava SOA-inih transkripata nije utjecala na pravomoćnu presudu kojom je Tadić proglašen krivim.
Zanimljivo je da se Tadić u tužbi koju je podnio Europskom sudu za ljudska prava protiv Republike Hrvatske nije žalio da povrijeđeno pravo na privatnost već samo na pravičnost suđenja.
Doduše ova presuda još nije konačna. U roku od tri mjeseca Tadić ima pravo podnijeti zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava.
Tadić nije osporio SOA-ine snimke
“Domaći sudovi svoje su presude temeljili na snimkama tajnog nadzora, čiju autentičnost Drago Tadić nikada nije osporio, te iskazima svjedoka, među kojima je bio i jedan od Tadićevih suoptuženika koji je priznao krivnju”, navedeno je u odluci Europskog suda za ljudska prava.
Tajne snimke pojavile su se u medijima dva mjeseca prije nego što je Vrhovni sud donio presudu protiv Tadića, no za Europski sud za ljudska prava to nije bilo sporno. Riječ je o snimkama telefonskih razgovora što su napravljene prije otvaranja istrage protiv Tadića i ostalih u aferi s podmićivanjem sudaca Vrhovnog suda. U tom procesu koji je uslijedio one čak nisu korištene kao dokaz niti su ikada bile dio sudskog spisa. To ni sam Tadić nije doveo u pitanje.
Suci su imuni na vanjske utjecaje?
“Drago Tadić nikada nije osporio autentičnost snimki niti njihove transkripte. Nije nikada izrazio sumnju da su one modificirane prije objave u medijima”, utvrdio je Europski sud za ljudska prava zaključujući da objava tih transkripata nije utjecala na presudu protiv Tadića jer su o njegovom slučaju odlučivali vrlo iskusni suci Vrhovnog suda obučeni da zanemaruju vanjske utjecaje.
“Ti se suci u svojoj odluci ni na koji način nisu osvrnuli na medijski napis s transkriptima snimku SOA-e, niti u spisu ima dokaza da su oni utjecali na njihovu odluku u Tadićevom predmetu. Suci Vrhovnog suda potvrdili su prvostupanjsku osuđujuću presudu protiv Drage Tadića isključivo na temelju dokaza sadržanih u spisu, utvrdivši da je Županijski sud u Zagrebu sve pravilno zaključio. Zato Europski sud za ljudska prava smatra da Tadiću nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje, niti da je objava SOA-inih transkripata imala utjecaja na suce.
Zašto je važna ova presuda?
Ova presuda iznimno je važna za Tadićev slučaj, ali i za buduće postupke u kojima bi se mogla pojaviti sumnja da objava tajnih snimki predstavlja pritisak na sud. Europski sud za ljudska prava rekao je da su suci, barem oni Vrhovnog suda RH, imuni na vanjske pritiske, te da bez obzira na ono što se objavljuje u medijima mogu donijeti objektivnu presudu.
Inače, Tadić i suoptuženi planirali su prema presudi bivšoj pomoćnici ministra pravosuđa, Marini Dujmović Vuković, dati 70 tisuća eura, ali ukupan iznos mita koji je bio planiran za još najmanje troje članova vijeća Vrhovnog suda, čije ime se tijekom suđenja nije otkrilo, iznosio je 700 tisuća eura.
Istraga o pokušaju podmićivanja pokrenuta je nakon što je Hrvatin ondašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću u srpnju 2010. prijavio da se Tadić raspituje za slučaj Glavaša o čijoj je sudbini Vrhovni sud u to vrijeme odlučivao.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare