Već tjedan dana hrvatska javnost zaokupljena je predloženim novim krugom porezne reforme koji krije niz kontroverznih prijedloga.
Dok se ponajviše govori o predloženom porezu na nekretnine i povećanju paušalnog poreza na krevete u turističkom najmu, u drugom planu je ostao prijedlog oslobađanja od poreza na dohodak hrvatskih državljana koji žive i rade u inozemstvu ako odluče vratiti se u Hrvatsku.
Prema onome što je ministar financija Marko Primorac iznio u prezentaciji porezne reforme, državljani Hrvatske koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine bili bi pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaće.
“Smatrali smo da tom mjerom možemo pridonijeti njihovoj odluci o povratku u Hrvatsku”, rekao je ministar Primorac dodajući kako u Vladi vjeruju da će ta mjera potaknuti iseljenike, čak i potomke hrvatskih iseljenika u prekomorskim zemljama, na povratak u Hrvatsku.
Ušteda u pet godina preko 12.000 eura
Ako zaživi, učinak te mjere ne bi bio zanemariv za one koji se vrate i zaposle. Prema izračunu na osnovu prosječne bruto plaće koja je u srpnju iznosila 1.821 euro, povratnicima oslobođenima plaćanja poreza na dohodak u tih pet godina ostalo bi oko 12.000 eura. Sigurno i više jer valja računati da će prosječna plaća još rasti u idućih pet godina.
Prijedlog zvuči vrlo dobro za one koji bi njime bili obuhvaćeni. No pitanje je koliko bi se iseljenih odlučilo vratiti zbog te olakšice. Još je intrigantnije pitanje je li takav prijedlog uopće u skladu s Ustavom i održiv ako netko potegne pitanje njegove ustavnosti.
Naime, u članku 51. Ustava Republike Hrvatske stoji rečenica, kratka i jasna, da se “porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti”.
“To je pitanje o kojemu će se tek raspravljati”
No, spomenuti prijedlog ne miriše ni na jednakost niti na pravednost jer favorizira ljude koji su otišli trbuhom za kruhom pa se vratili naspram svih koji su ostali u Hrvatskoj raditi za kruh. Ustavni stručnjak Robert Podolnjak s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra da je to pitanje vrlo zanimljivo, ali ga zasad nije želio opširnije komentirati.
“Treba proučiti konačan tekst zakona kada dođe na stol. Slažem se da je to zanimljivo ustavnopravo pitanje o kojemu će tek biti dosta rasprava”, rekao nam je Podolnjak.
Povrh svega, prezentacija novog kruga porezne reforme naslovljena je “Pravedniji porezni sustav”. Pravednost je istaknuta kao jedan od sedam ciljeva reforme, dok se prijedlog o oslobađanju povratnika od poreza na dohodak spominje pod ciljem “atraktivnost”. Taj cilj je obrazložen “poticanjem povratka hrvatskih državljana radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada”.
“Ne vraćam se ni da me doživotno oslobode svih poreza”
A koliko je atraktivan pitali smo dvoje iseljenika.
Hrvoje, liječnik koji već desetak godina radi u Irskoj, na pitanje bi li se vratio ako pet godina bude oslobođen poreza na dohodak, kratko nam je u poruci odgovorio: “Nemam u planu vratiti se ni da me država do kraja života oslobodi svih poreza.”
Rječitija od njega bila je Milena, Slavonka koja od 2020. živi u Marburgu u Njemačkoj i radi u prehrambenoj industriji.
“To su budalaštine. Sa svim poreznim olakšicama u Hrvatskoj ne mogu dobiti plaću koju ovdje imam.”
Pita se na koji posao bi se vratila s obzirom na iskustvo prije odlaska.
“Radila sam za 700 eura. Prijava na minimalac, a ostalo preko putnih troškova, bonusa i sličnog. Gdje su ta radna mjesta za one koji će biti oslobođeni poreza na dohodak? Bolje da država daje onima koji su ostali. Moje mišljenje je da onaj tko je otišao raditi van i naučiti jezik, taj se neće vratiti. Vraćaju se oni koji ni prije odlaska nisu bili za posao. Čemu takve nagrađivati”, kazala nam je Milena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare