Donosimo detalje obrazloženja nepravomoćne sudske presude za ratni zločin u Osijeku 1991. godine, kada je, kako je zaključio sud, upravo postrojba pod zapovjedništvom Branimira Glavaša uhapsila i usmrtila brojne civile.
Bivši saborski zastupnik i ratni zapovjednik obrane Osijeka Branimir Glavaš danas je po drugi puta nepravomoćno proglašen krivim za ratni zločin nad civilima 1991. godine. Riječ je o slučajevima ‘sejlotep’ i ‘garaža’ za koje je sada dobio sedam godina zatvora.
Suoptužena Gordana Getoš Magdić osuđena je nepravomoćno na četiri godine zatvora, a Dino Kontić i Zdravko Dragić dobili su po tri godine.
Evo zašto je donijeta ovakva presuda
Obrazlažući presudu predsjednik sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu sudac Dražen Kevrić naveo je da su tijekom ponovljenog suđenja održane 32 rasprave, ispitana su 23 svjedoka, pročitano je 210 iskaza svjedoka, te su ispitana i tri vještaka. Sudac je podsjetio da su svi optuženici poricali krivnju za ratni zločin, a na kraju su osuđeni na osnovi krivičnog zakona koji je vrijedio 1991. jer je za njih bio najblaži.
Podsjetivši što se sve događalo tijekom procesa sudac je naveo da je Gordana Getoš Magdić tvrdila kako je njezin prvi iskaz u kojem je sve priznala, nezakonit, jer nije imala branitelja, a kada ga je dobila tražila je drugog kojeg joj policajci nisu dali. Inzistirala je zato da se njezino priznanje izdvoji iz sudskog spisa.
“Nismo izdvojili taj iskaz jer je i Vrhovni sud RH već rekao da se radi o zakonitom dokazu”, objasnio je sudac Dražen Kevrić zašto je priznanje suoptuženice Branimira Glavaša ostalo vrijedeći dokaz. Dino Kontić je od početka negirao krivnju, dok je Zdravko Dragić, kao i Gordana Getoš Magdić, priznao ali je tvrdio da mu je policija sugerirala što mora iskazivati.
Ključni dokazi zločina u Osijeku
“Glavaš je također poricao krivnju, opisujući svoju ulogu u Domovinskom ratu. Uvjeravao je da se u njegovom slučaju radi o političkom procesu”, naveo je sudac u obrazloženju.
Među dokazima važnima za ovu presudu bio je i intervju samog Glavaša u kojem je govorio o obrani Osijeka i svojoj zapovjednoj ulozi u tome. Priložene su i knjige, te drugi dokumenti iz kojih je prilazilo da je Glavaš stvarno zapovijedao iako je formalno imao status sekretara obrane. Sve to, zaključilo je sudsko vijeće, proizašlo je i iz transkripta sastanaka ondašnjeg političkog vrha.
“Glavaš je imao zapovjedne ovlasti i nad specijalnom grupom koja je hapsila civile u zimu 1991.”, kazao je sudac podsjećajući na iskaz svjedoka koji je opisao da su Glavašu jednom prilikom rekli: ‘Šefe doveli smo vam četničkog vojvodu’.
Svjedočenje Fehira o ‘garaži’
Za zločin u ‘garaži’ ključan je pak bio iskaz Krunoslava Fehira, koji je opisao kako je zarobljeniku Čedomiru Vučkoviću ulivena kiselina, a onda je upucan.
“Bez obzira je li Vučković umro od kiseline ili vatrenog oružja on je u toj garaži nasilno skončao. Za to je Glavaš znao a ništa nije poduzeo da se to spriječi”, naveo je sudac dodajući kako je Glavaš na ponovljenom suđenju angažirao svjedoka koji je problematizirao upravo način na koji je ovaj civil ubijen.
Priznanja i iskazi svjedoka
Dodao je kako presuda za ubojstva civila i bacanje njihovih tijela u Dravu ključan nije bio samo iskaz Gordane Getoš Magdić, jer su i drugi svjedoci govorili da je Glavaš zapovijedao pripadnicima postrojbe koja je te zločine počinila. U svom priznanju spominjao ih je i okrivljeni Dragić.
“Radoslav Ratković preživio je privođenje u kuću te specijalne satnije. Tamo su ga ispitivali s kime surađuje, tukli ga, te na kraju odveli do rijeke Drave. Morao je kleknuti, bio je vezan, netko mu je pucao u lice nakon čega je pao u rijeku Dravu. Kako je rijeka bila plitka uspio je izroniti i kasnije izaći”, citirao je sudac iskaz svjedoka Ratkovića.
Sud je na kraju utvrdio da su Glavaš i ostali postupali s izravnom namjerom, odnosno da su bili svjesni da rade nešto što je zabranjeno međunarodnim ratnim pravom. Ipak su, navodi se u presudi, u relativno kratkom vremenu počinili puno zločina.
Što je sve utjecalo na kazne?
Kao otegotna okolnost uzeto im je to što je zločin počinjen prema nezaštićenim civilima, nedužnim ljudima koji nisu smjeli biti mete. No bilo je i olakotnih okolnosti.
“Glavaš je do sada neosuđivan, a dao je izniman doprinos nametnutom agresivnom ratu. Iako se puno polemizira treba li status branitelja biti olakotna okolnost u slučajevima ratnih zločina, uzeli smo u obzir da je ovdje riječ o osobi koja je iz Domovinskog rata izašla kao general i izuzetno je zaslužna za obranu grada u trenucima straha i neizvjesnosti nakon pada Vukovara. Od zadnje presude prošlo je 14 godina, a Glavaš od tada nije kršio zakon, pa smatramo da je sedam godina primjerena kazna”, kazao je sudac.
Gordani Getoš Magdić sudsko vijeće uzelo je u obzir priznanje kao olakotnu okolnost, jer je njezin iskaz pridonio rasvjetljavanju ovih događaja. To je olakoto bilo i Dragiću, dok je Kontić osuđen za samo jedno kazneno djelo, pa nije dobio strogu kaznu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare