Inicijativa "Od šutnje do promjene" danima već smišlja način kako javno pokazati svoje nezadovoljstvo stanjem u sustavu socijalne skrbi. Žele u prosvjed za koji u ovom trenutku nemaju potporu Sindikata, a svoje stavove i upozorenja koje su pretočili u 12 zahtjeva, Ministarstvu šalju pisemno ili o tome govore medijima - uz zaštitu identiteta.
Nakon što je predstavnica Inicijative koja tvrdi okuplja 600-tinjak stručnjaka iz sustava socijalne skrbi tako u petak progovorila i za N1, odlučili smo ispitati zašto se socijalni radnici u 21. stoljeću ne usude javno, imenom i prezimenom, govoriti o problemima sustava.
Stali bi pred kamere i bili glasni, ali ne smiju. Tako tvrde u Inicijativi “Od šutnje do promjena” u kojoj je okupljeno 600-tinjak socijalnih radnika i ostalih stručnjaka. Već danima smišljaju način kako dići glas protiv katastrofičnog stanja u sustavu – bez sankcija.
“Želimo prije tog prosvjeda još vidjeti koje su sve opcije i mogućnosti, dajemo šansu da se nešto promjeni. I ako idemo u prosvjed napravit ćemo sve da on ne bude anoniman. Ali ako ništa drugo – bit će anoniman”, kaže predstavnica Inicijative.
Svjesni su kako to zvuči. Ali, tvrde, nemaju drugog izbora. Članovi Inicijative zaposlenici su Zavoda za socijalni rad koji Statut tumači tako da nitko bez odobrenja ravnateljice ne smije javno istupati o ničemu, pa ni o uvjetima rada. Govore zato sa zaštitom identiteta.
“Zastrašuju nas, tako je! Svatko tko se pojavio pred kamerama, nakon nekog vremena dobio je inspekcijski nadzor, a to znači da vam pregledavaju sve spise na kojima radite ili ste dobili upozorenje od ravantelja da nemate pravo govoriti u ime struke”, objašnjava predstavnica Inicijative.
“Promjene su nužne”
Nije ovo prva želja za prosvjedom. 2019. godine je i ostvarena, no Sinidkat Inicijativi potporu sada uskraćuje jer anonimnost smatraju neozbiljnom i misle da za prosvjede nije vrijeme dok se pregovara o koeficijentima. A Komora i Udruga socijalnih radnika poručuju: Nisu dobili ništa službeno.
“Promjene su nužne, treba ih što prije provesti da ne govorimo o kapacitetu za skrb korisnika, ali ne možemo podržati nešto u čemu nismo sudjelovali niti, eto, bili pozvani da sudjelujemo”, ističe Štefica Karačić iz Udruge socijalnih radnika.
I dok očito članovi Inicijative nisu uvijek najzadovoljniji radom i Sindikata i Komore, Štefica Karačić iz udruge socijalnih radnika smatra da anonimnost nije i neće biti učinkovita. Iako razumije razloge, i udruga, kaže, pokušava promjeniti praksu zabrane javnog ukazivanja na probleme.
“To je promjena koja se dogodila s uspostavom Zavoda za socijalni rad i mi se nadamo da će tu doći do promjene. Možda nije trenutak da sad o tome govore, postoje neke naznake da će uskoro uslijediti naš sastanak u resornom ministarstvu s ministrom i zajednički za stolom tražiti rješenja”, dodaje Karačić.
Ministarstvo socijalne politike tvrdi da ionako radi na mnogim od 12 zahtjeva koje je Inicijativa navela: povećanju smještajnih kapaciteta za korisnike, zapošljavanju, rasterećenju i slično. Ali ističu – zahtjevi su stigli nepotpisani:
“Naša vrata su uvijek bila otvorena i uvijek će ostati otvorena svima koji konstruktivnim prijedlozima žele pridonijeti poboljšanju sustava. Želimo vjerovati da iza inicijative stoje pojedinci koji sustavu žele dobro, no ističemo kako ozbiljan i konstruktivni dijalog možemo voditi samo s ljudima s imenom i prezimenom.”
“Kako društvo stvaramo ako se netko ne osjeća sigurno govoriti?”
Strah od istupa koje ističe Inicijativa mnogo govori o stavu Ministarstva, ali i stanju u kojem se nalazi sustav, smatra pak Viktor Gotovac, profesor radnog prava i socijalnog rada.
“To je strašno, kako će ljudi koji se osjećaju bespomoćno i koji se ne osjećaju sigurno, kako će oni pomagati kroz sustav, to je zapravo strašno, trebamo se zapitati kakvo mi to društvo stvaramo”, rekao je Gotovac.
S druge strane, predstavnike Inicijative primit će Ured pučke pravobraniteljice. Žele čuti sve probleme i ako treba posredovati jer su, podsjećaju, još prije reforme upozoravali da se glas s terena ne smije ignorirati.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić upozorava: “S donošenjem Zakona ne prestaje rad na reformi, znači da smo predlagali da se kontinuirano organiziraju redoviti sastanci na kojima bi se razmjenjivali podaci o tome koji su izazovi u reformi, kako bi se prevernirali i sustav dalje unaprijeđivao u dijalogu. a ne konfliktu. Nažalost i ova inicijativa i reakcije pokazuju da do tog dijaloga čini se nije došlo.”
Čak i Ministarstvo priznaje da sustav nije savršen, a problemi koji se gomilaju godinama neće se riješti preko noći. Šutnja sigurno neće dovesti do promjena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
