Hrvatska kuna od odlazi u povijest. Plaćanje kunama moguće je još samo do ponoći, a potom će nakon dvotjednog prijelaznog razdoblja isključivo sredstvo plaćanja u Hrvatskoj biti euro. Jesu li se građani i trgovci privikli na novu valutu te žale li za starom provjerila je u Zagrebu naša reporterka Nikolina Matošević.
Od ponoći isključivo eurom možemo plaćati kavu, hranu, račune, gorivo… U toj valuti primamo i plaću.
Prve kovanice kuna puštene su u optjecaj 1994., na sebi su imale godinu izdanja 1993. Zadnje nose 2022., posljednju prije uvođenja eura.
A zamjenom kune za euro Hrvatska dobiva novu nacionalnu valutu i to nakon 28 godina. I dok jedni zbrajaju prednosti koje donosi euro, drugi će pak koju lipu i kovanicu kune ostaviti za uspomenu:
“Pa moram priznat da sam zadovoljnija sa svojom hrvatskom kunom, bila i ostala pa sam ih par ostavila u kasici za uspomenu i dugo sjećanje.”
“Pa žao mi je za kunu, kuna je kuna, naša valuta bila, al’ dobro.”
“Ostat će za uspomenu”, kažu neki od građana.
Da se od domaće valute ne opraštaju svi baš lako, pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke. U optjecaju je ostalo 12,9 milijardi kuna, dok je HNB zaprimio 58 posto novčanica i samo 35 posto kovanica kune. Ekonomski analitičar tvrdi – riječ je o sivom novcu.
“Vidimo da se jedan dio toga smanjio u odnosu na 31. prosinca prošle godine, no i dalje je velika količina u optjecaju. To nije novac svakodnevne potrošnje, to je štednja koja nije u bankama nego ima podrijetlo bojim se u sivoj ekonomiji. Treba ova cijela godina da bi taj novac prošao kroz proces postupkom deponiranja kod banaka i praćenja tog procesa”, rekao je analitičar Damir Novotny.
Stručnjak za psihologiju potrošačkog ponašanja Mitja Ružojčić kaže: “Prelaskom na euro činit će nam se da su nam plaće puno manje nego što realno jesu, a s druge strane bit ćemo spremni više platiti za proizvode izražene u eurima nego u kunama. I normalno je u tom procesu i baš zbog tog efekta osjećati neku tjeskobu prilikom toga što će nam biti otežano praktički od sutra preračunavanje u eure. Jedan od korisnih savjeta je jako jednostavan, množiti s 10, lakše je nego sa 7 i pol, a opet uračunamo inflaciju u cijenu proizvoda.”
Zamijeniti kune za eure, što se tiče kovanica možemo još naredne tri godine, dok ćemo novačanice moći konvertirati neograničeno.
Više sitniša, centi i kovanica eura, znači da će nam i novčanici biti teži, ali i osjećaj da nam je osobni budžet manji.
Većina građana tvrdi – odlično vladamo situacijom, kao da nam je euro već godinama u džepu:
“Odlično!”
“Odlično, to mi je struka.”
“Pa snalazim se dosta dobro.”
A kad smo ih pitali koliko je 7 centi kuna? “E to ne znam, pa čujte trebam kalkulator.” “7 centi, to je negdje oko 5 kuna….” “Nemojte me sad matematiku.” “Koliko je 7 centi kuna? Hm, pa ne znam sad.” “To bih morala malo računat… Matematika mi nije baš ovaj….” “Nemam pojma, nešto u lipama.”
S vremenom ćemo i to usvojiti bez problema. A ako želimo napuniti novčanik većim novačnicama, gotovinu od 10 i 20 eura od 16. siječnja bez naknade moći ćemo podići isključivo na bankomatima svojih banaka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare