Hoće li Zlata Đurđević naslijediti Radovana Dobronića? "Političke okolnosti se nisu promijenile"

"Hrvatska je izgubila jednog velikog pravnika, čovjeka i suca. Možda i najvećeg kojeg smo imali. Preminuo je u posljednjoj godini svog mandata, nedostajalo mu je još šest mjeseci. Dao je izuzetno veliki doprinos, kako sudačkom korpusu, pravosuđu i društvu u cjelini", kazala je Đurđević.

Koliko je bio uspješan?

"Izuzetno. U okvirima u kojima je mogao biti. Radio je u jednom neprijateljskom okruženju. Trebao je biti partner izvršne i zakonodavne vlasti te s druge strane sudačkom korpusu. Nažalost, nije imao pruženu ruku ni s jedne strane, ali ne znači da je bio neuspješan. Uspio je ovo društvo pomaknuti prema vladavini prava. Odmaknuo se od ustaljenog ponašanja sudaca. Njegova izvješća o stanju sudstva bila su totalni preokret u odnosu na ono što smo imali. Svim tim izvješćima davao bi kritiku politike i odnosa u pravosuđu. Kritizirao je nemar prema sudačkom radu, uvjetima i omalovažavanju sudstva. A, s druge strane, kritizirao je korporativizam kod sudaca. Zalagao se za javne objave presuda i to imamo u zakonu", istaknula je profesorica.

Naglasila je i da se borio protiv klijentelističkog ponašanja u pravosuđu, zato je 2022. organizirao okrugli stol.

"Tad je doživio veliki otpor. Kritizirao je vanjske prihode sudaca, rodbinske veze u pravosuđu i tužbe protiv novinara te je tome pristupio vrlo studiozno. Prikupio je sve relevantne podatke, ne samo u Hrvatskoj nego i drugim državama. To je došlo do vlasti i ona je počela o tome raspravljati. Nije se moglo ignorirati sve njegove prijedloge pa su usvojeni."

"Dirnuo je u određene privilegije onih na vrhu sudačke piramide, ali kad je poslao upitnike, većina sudaca nižih sudova odgovorila je na njih te potvrdila rodbinske veze. Bio je vrlo svjestan percepcije građana prema pravosuđu, položaju pravosuđa prema vlasti i činjenici da su oni služba za rješavanje pravnih sporova. Zato je bilo nužno da se mora dovesti nekoga tko je izvan kruga najužeg vodstva sudačke profesije, ako se nešto želi promijeniti."

Predsjednik Zoran Milanović ga je najviše zagovarao na poziciji predsjednika Vrhovnog suda upravo jer je smatrao da i može nešto promijeniti.
"Uvjeti su u sudstvu danas dosta promijenjeni, počevši od plaća, koje su jako visoke. Stvoreni su uvjeti za privlačenje najboljih kadrova jer na sudovima i moraju biti najbolji kadrovi."

Đurđević je rekla i da Dobronić nije imao osobne interese u prijedlozima koje bi iznosio.

"Snažno se borio protiv zastara jer ih je smatrao porazom pravosuđa. Mislim da nakon njegovih prijedloga i javne kritike više nijednom nije došlo do zastara na Vrhovnom sudu, što je dobro jer one stvaraju dojam pogodovanja moćnicima."

Slijedi izbor njegova nasljednika ili nasljednice na čelu Vrhnovnog suda.

Hoće li se kandidirati?

"Neću. Nema smisla ponovno se kandidirati, bila sam u tom procesu, političke okolnosti se nisu promijenile i nema smisla opstruirati postupak. Sad moramo biti svjesni da u personalnom smislu nema legitimiteta za sudbenu vlast. Jedini doticaj s narodom je predsjednik Vrhovnog suda, što ne bi trebalo biti tako. U ovom periodu, zbog natječaja za koji postoji mjesec dana odgode pa mjesec dana njegova trajanja i potom postupka... Hrvatska će biti minimalno tri mjeseca bez predsjednika Vrhovnog suda. Pravno smo tako postavili situaciju da više nije moguć dogovor premijera i predsjednika. Mislim da je proces s natječajem protiv Ustava, a ujedno je to i ogroman angažman. Njegov nasljednik bi trebao biti netko tko razumije pravosuđe, narod i društvene probleme", zaključila je Zlata Đurđević.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.