Zoran Krešić: Optužnica nema, odbijanjem zahtjeva iz BiH Hrvatska šteti generalima

Te navodne optužnice su nešto što bi se moglo nazvati redovitom praksom, kaže Krešić, pojašnjavajući da je 2021. godine pravosuđe BiH pokušalo dostaviti zamolnicu, odnosno predati slučajeve ratnih zločina koje su navodno počinili visoki hrvatski časnici i generali HV-a i HVO-a, a Hrvatska je pod pritiskom političkog rata između Pantovčaka i Markovog trga odbila tu dokumentaciju i zapravo time načinila štetu generalima.

Jednako se i sada događa, naglašava Krešić objašnjavajući da su u pitanju predmeti koji su teret i za pravosuđe BiH, a prije svega za pravdu u BiH, u slučaju ratnih zločina koji su počinjeni. Vlasti RS-a su već, kao i predstavnici hrvatske i bošnjačke strane, prije više od 25 godina dokumentirali sve te slučajeve ratnih zločina i dostavljali ih raznim tužiteljstvima, bilo da je u pitanju Haaško, bosanskohercegovačko ili entitetsko tužiteljstvo, to su stvari koje nisu procesuirane i dovedene do kraja, a sada pak BiH nastoji isporučiti tu dokumentaciju RH, ističe Krešić, koji smatra da bi kada bi ti dokumenti stigli u RH, odnosno kada bi bili prihvaćeni u pravosudne institucije, sigurno ne bi dodatno teretili te generale te bi se objektivno utvrdilo postoji li ili ne postoji njihova odgovornost.

"Iskreno, kada gledam to sa strane, mislim da je načinjena šteta generalima time što te stvari nisu stavljene ad acta, bojim se da će ovako postojati i dalje neka opasnost, da primjerice bosanskohercegovačko pravosuđe tu stvar dovede do razine optuženja pa raspiše tjeralice, pa da onda neki od generala sleti u zračnu luku u Beču i da mu (tek) onda kažu "OK, dečko za tobom postoji tjeralica, upozorava Krešić. Na pitanje kako točno staviti to "ad acta", Krešić odgovara da su jednostavno trebali provjeriti dokumentaciju koju im je dostavila bosanskohercegovačka strana, hrvatsko tužioteljstvo je trebalo provjeriti postoje li valjani dokazi, odnosno postoji li uopće slučaj protiv generala.

Jedina novost u odnosu na sve ono što se reciklira više od dva desetljeća, dodaje Krešić, samo je jedan novi slučaj koji se nedavno otvorio, a koji je derivacija jednog pravosudnog procesa koji se vodio u BiH za slučaj Orašja, odnosno Posavine, gdje se spominje jedan visoki časnik hrvatske vojske, čije ime namjerno neće spominjati, jer to ne bi bi, kaže, niti bilo pristojno.

Krešić smatra i da su ministar obrane Anušić i Predsjednik RH, odnosno Vrhovni zapovjednik Milanović u krivu kad na političkoj razini odbijaju zahtjeve pravosuđa susjedne države, jer se istini i hrvatskim generalima može najbolje pomoći tako da RH preuzme tu dokumentaciju. Podsjeća na, uvjetno rečeno, aferu od prije četiri godine kad je tadašnja tužiteljica Gordana Tadić poslala sličnu vrstu dokumentacije.

"Za razliku od tada, kad se tu dokumentaciju nije htjelo razmatrati niti je primljena, vjerujem da bi najpametnije bilo da se zbog istine i pravde te na kraju krajeva u interesu ljudi koji ne znaju hoće li se sutra naći na meti nekih istražnih institucija bilo iz BiH bilo iz drugih zemalja, da se ti slučajevi jednom zauvijek rasčiste, a posve sam siguran da pravosudne institucije RH neće tim ljudima dodtano zagorčavati život, dodatno ih teretiti ili nekim fiktivnim izmišljenim optužnicama, odnosno navodnim dokazima procesuirati te ljude", zaključuje Krešić ponavljajući da je šteta načinjena, a što će poduzeti RH, to je stvar pravosuđa - ali i politike.