I za obranu od gripe vrijede sve one preventivne mjere koje spominjemo kad govorimo o koronavirusu: higijena ruku, pokrivanje nosa i ustiju, izbjegavanje masovnih okupljanja i držanje distance

Kako će u pandemiji koronavirusa, koja od početka godine potresa cijeli svijet, mijenja brojne navike i dosad je odnijela više od milijun ljudskih života, izgledati epidemija gripe koja na sjevernoj hemisferi počinje krajem godine i vrhunac postiže početkom sljedeće, pitanje je bez konkretnog odgovora. Podaci s južne hemisfere gdje se sezona gripe bliži kraju, bilježeći izuzetno mali broj zaraženih i umrlih od gripe, dijelom se pripisuju protuepidemijskim mjerama koje su u prevenciji širenja koronavirusa postali svojevrsna norma ponašanja.

​No stručnjaci su i dalje vrlo oprezni u njihovoj interpretaciji, posebno kad se uzme u obzir da će se u jednom trenutku u cirkulaciji naći virusi sličnih kliničkih slika, koji posebno ugrožavaju rizičnu populaciju i potvrđeno je da se istovremeno može biti zaražen i koronavirusom, kao i virusom gripe.

​Dva virusa

“Protuepidemijske mjere sigurno imaju i utjecaj na smanjenje broja zaraženih gripom na južnoj hemisferi. Ako nosimo masku, održavamo higijenu ruku i razmak, sigurno smo smanjili i širenje gripe. Dobro je ako je tako, jer postoji velika bojazan da će nam se dva virusa javiti istovremeno. Naime, pokazalo se da je moguće, molekularnim postupcima (PCR-om) detektirati oba virusa u istog domaćina. No, ne znamo još na koji način ta dva virusa djeluju zajedno, je li jedan samo prisutan i ne izaziva infekciju, već to čini onaj drugi, pojačavaju li se ili jedan sprječava djelovanje drugog, na sve to još uvijek nemamo odgovore. Znamo da se neki virusi mogu javljati zajedno i mogu utjecati na težinu bolesti, poput virusa HIV-a i virusa hepatitisa. Kod nekih drugih virusa primijećeno je da jedan oslabljuje drugog i ne dozvoljava mu da uspostavi infekciju. Već se sad razmišlja o dijagnostici oba virusa, postoje testovi gdje se istovremeno mogu otkriti različiti virusi pa čak i bakterije”, objašnjava za Novi list prof. dr. Maja Abram, predstojnica Katedre za mikrobiologiju i parazitologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci i predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku mikrobiologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.

Koinfekciju, dakle istovremeno djelovanje dvaju virusa, treba razlikovati od superinfekcija koja se javlja kad bolesnik ima jednu bolest, a na nju se nadoveže neka druga, nova bolest. Kod gripe je poznato da bolesnik može dobiti tešku upalu pluća koja oslabi imunološki sustav i na što se nadovezuju bakterijske infekcije.

“Još uvijek ne znamo puno o time što se događa kad se gripa i koronavirus pojave istovremeno. S obzirom na to da oba virusa napadaju respiratorni sustav, ostaje pitanje hoće li djelovati zajedno jače ili će jedan drugoga sprječavati. Nemamo ni dovoljno znanstvenih podataka da bismo mogli točno reći što bi se dogodilo osobi koja je u jednoj sezoni preboljela gripu i zarazi se nakon toga i koronavirusom. Puno toga kao što vidimo iz dosadašnjih slučajeva ovisi o stanju domaćina i njegovom imunološkom sustavu”, smatra Abram.

​Lijekovi za gripu

Kako kaže, gripa nam je na neki način poznata i u pravilu je se manje bojimo nego kad se pojave novi virus. Gripa je zadnji put u općoj percepciji predstavljala prijetnju prije više od deset godina, u epidemiji tzv. svinjske gripe. Danas za infekciju virusom gripe na raspolaganju imamo i lijekove koji se mogu primijeniti za liječenje kada se daju na vrijeme.

“Taj nešto manji strah možda je jedan od razloga zbog kojeg se ne cijepimo protiv gripe tako često. Koronavirus nam je s druge strane potpuno nepoznat i bojimo ga se više. No, oba se virusa šire na sličan način, a ako netko ima teški oblik gripe, zadržava ga se u bolnici, a oni s teškim oblicima bolesti i u slučaju gripe završavaju na respiratoru. Dijagnostika gripe u početku epidemije je vrlo temeljita dok se ne vidi o kojem se tipu gripe radi, koji je u cirkulaciji. Nakon toga kad se javite liječniku u jeku epidemije s temperaturom od 40 stupnjeva računa se da je to gripa bez daljnje dijagnostike. Specifičnog lijeka za koronavirus nemamo, koriste se antivirusni lijekovi koji su prihvaćeni kao terapija, no to su lijekovi pripremljeni za neke druge bolesti koji su pokazali učinak i kod ove infekcije. Kod gripe se pak ciljano daje lijek oseltamivir koji blokira izlazak virusa iz inficirane stanice. Virus tako više ne može inficirati druge stanice i sprječava razvoj bolesti. To je i razlog zašto se uzimanje tog lijeka preporučuje u ranim fazama infekcije. Riječ je o specifičnom antivirusnom lijeku koji je krenuo u primjenu sa svinjskom gripom. Antibiotik ne liječi gripu i nema smisla ni da njime pokušavamo spriječiti neku posljedicu. Naime, bakterijske superinfekcije mogu biti najrazličitije, tako da prije nego što se pojave ni ne znate koji biste antibiotik dali, na što trebate djelovati”, upozorava Abram za Novi list.