Australska aviokompanija Qantas najavila je da će od kraja 2025. godine letjeti od istočne obale Australije do Londona oko 19 sati u jednom potezu. Trenuto najduži komercijalni letovi traju oko 24 sata, ali su podijeljeni na kraće dijelove. Kakve promjene će se događati u tijelu tijekom takvih letova?
Postavlja se pitanje hoće li promjene do kojih dolazi tijekom dugotrajnih letova koji sada postoje i podijeljeni su na više dijelova biti drugačije od onih koje će se događati na najavljenim letovima koji će trajati 19 sati u jednom potezu?
Možete dehidrirati
Dehidracija je uobičajena na dugim letovima. To može objasniti zašto su vaše grlo, nos i koža suhi tijekom leta. Što je let duži, veći je rizik od dehidracije.
„To se događa zbog niske razine vlažnosti u kabini u usporedbi s onom koju biste očekivali na zemlji. Do ovih promjena dolazi uglavnom zato što se mnogo zraka koji cirkulira kroz kabinu uvlači iz vanjskog prostora, a na velikim visinama nema puno vlage u zraku“, kaže za The Conversation Toni Schimer, pilot, specijalist za zračnu medicinu i klinički predavač na Univerzitetu u Adeleidu.
Također riskirate dehidraciju, navodi on ako ne pijete dovoljno vode ili pijete previše alkohola. Alkohol je diuretik, što dovodi do gubljenja tekućine kroz pražnjenje mjehura.
On savjetuje da popijete vodu prije nego što se ukrcate na let. Tijekom leta, također ćete morati piti više vode nego što biste inače.
Promjene povezane s ušima, sinusima, crijevima i snom
Kako se pritisak u kabini mijenja, tijelo reagira u skladu s tim. Promjene do kojih može doći su slijedeće:
Bolovi u ušima – kada je pritisak zraka s obje strane vaše bubne opne različit, on vrši pritisak na bubnu opnu.
Glavobolje – mogu biti prouzročene širenjem zraka zarobljenog u vašim sinusima.
Problemi s crijevima – samo prihvatite činjenicu da ćete imati veću potrebu za ispuštanjem plinova.
Pospanost – možete se osjećati više pospano nego obično. To je zbog toga što tijelo ne može apsorbirati onoliko kisika iz zraka u kabini na visini nego što bi to bilo na zemlji. Usporavanje je način na koji se tijelo štiti i zbog toga možete se možete osjećati pospano.
Dobra vijest je da većina ovih problema neće nužno biti izraženija na dužim letovima. Oni su uglavnom problem dok avion polijeće i slijeće.
Mogli biste razviti krvne ugruške
„Krvni ugrušci, povezani s dugotrajnom nepokretnošću, obično predstavljaju veliku zabrinutost za putnike. To uključuje ugruške koji se formiraju u nozi, duboka venska tromboza (DVT), koji mogu putovati do pluća, koje dovodi do stanja poznatog kao plućna embolija“, navodi Schimer.
Ako se ne krećete u avionu i što više od slijedećih faktora rizika imate, veća je šansa za stvaranje krvnih ugrušaka. U povećanom riziku su:
– osobe starije dobi
– gojazne osobe
– osobe s prethodnom poviješću iili obiteljskom poviješću ugrušaka
– osobe s određenim vrstama poremećaja zgrušavanja
– osobe s karcinomom
– ako ste nedavno bili imobilizirani ili operirani
– ako ste trudni ili ste nedavno rodili
– ako koristite hormonske terapije ili oralne kontracepcijske pilule.
Prema pregledu iz 2022. godine, kombiniranjem podataka iz 18 studija, što duže putujete, veći je rizik od krvnih ugrušaka. Autori su izračunali da postoji 26 posto veći rizik za svaka dva sata putovanja avionom, počevši nakon četiri sata.
„Koliki će rizik od ugrušaka biti na najavljenim dužim letovima, ne može se reći sa sigurnošću dok s ene počnu proučavati putnici koji će koristiti ove letove“ kaže Schimer.
Dok ti dokazi ne dođu, aktualni savjeti i dalje vrijede. Nastavite se kretati, ostanite hidrirani i ograničite konzumiranje alkohola.
„Također postoje dokazi za nošenje kompresijskih čarapa kako biste spriječili stvaranje krvnih ugrušaka. Za ove čarape se kaže da potiču protok krvi u nogama i pomažu da se krv vrati u srce. To bi se obično dogodilo kontrakcijama mišića tijekom kretanja ili hodanja“, objašnjava Schimer.
Pregled iz 2021. kombinirao je rezultate devet ispitivanja s 2.637 sudionika koji su odabrani za nošenje kompresijske čarape, ili ne, na letovima koji traju više od pet sati.
Nijedan sudionik nije razvio simptomatski DVT, ali postojali su dokazi da su ljudi koji su nosili čarape značajno smanjili svoje šanse za razvoj ugrušaka bez simptoma, a znamo da svaki ugrušak potencijalno može rasti, pomicati se i kasnije izazvati simptome.
Dakle, ako ste zabrinuti zbog rizika od razvoja krvnih ugrušaka, posjetite svog liječnika prije nego što se odlučite koristiti avion kao prijevozno sredstvo.
„Obično ako dobijete krvni ugrušak, nećete znati za to sve do leta, jer je potrebno vrijeme da se ugrušak formira i putuje“, ističe Schimer.
Zato obratite pažnju na simptome nakon leta poput bola i otoka u nozi, najčešće u jednoj, bol u grudima, kašalj i kratak dah. Obvvezno potražite hitnu zdravstvenu pomoć ako ih primjetite.
Jet leg, radijacija i covid
Jet leg, koji je prilično poznat korisnicima ovih letova, je cirkadijalna disritmija (desinhronizacija), u organizmu čovjeka, nastala kao posljedica letenja avionom kroz više vremenskih zona.
On obično postaje problematičniji kada prijeđete tri ili više vremenskih zona, posebno ako putujete na istok.
„Ako često koristite duge letove, razumno je pretpostaviti da što ste duže u zraku, to je veća izloženost svemirskom zračenju. Kao što ime govori, ovo zračenje dolazi iz svemira, i može povećati rizik od karcinoma i reproduktivnih problema. Nije poznato koji nivo izloženosti se smatra sigurnim. Međutim, osim ako često letite, malo je vjerovatno da će to biti problem“, navodi Schimer.
On dodaje da ako je osoba trudna ili ima neku drugu zabrinutost, razgovara sa svojim liječnikom prije nego što se odluči za let.
I ne treba zaboraviti i dalje aktualan covid. Poduzmite uobičajene mjere predostrožnosti: redovno perite ruke, nosite masku i ne letite ako vam nije dobro.
Istraživanje o tome kako tijelo reagira na duže, neprekidne letove između Australije i Europe je još u ranoj fazi. Do prvih rezultate, trebalo bi se pridržavati savjeta liječnika i aviokompanija.
„Ukoliko letite redovnim letovima na duge relacije, pridržavajte se savjeta koje vam daju aviokompanije i posjetite svog obiteljskog liječnika prije nego što se odlučite na put ukoliko je to potrebno. Tijekom leta, uložite dodatni napor da se krećete po kabini, pijete vodu, nosite masku i prakticirate dobru higijenu ruku“, savjetuje Schimer.
On dodaje da se „odmah obratite liječniku za sve zabrinjavajuće simptome nakon vašeg leta jer krvnim ugrušcima može biti potrebno nekoliko sati ili čak dana da se formiraju, rastu i kreću duž vaših vena“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!