Kolesterol u našem tijelu proizvod je našeg metabolizma te sastavni dio stanične membrane i steroidnih hormona.

Bez kolesterola tijelo ne može opstati, a postoje dvije vrste kolesterola – endogeni i egzogeni. Endogeni stvara naš organizam, a egzogeni unosimo hranom. Kolesterol u hrani se nalazi u namirnicama životinjskog porijekla, a u biljkama ga nema. Bolesti srca i krvnih žila često kao uzrok imaju upravo nakupljanje kolesterola pa ne čudi često postavljeno pitanje – kako smanjiti kolesterol.

Poznato je kako postoje LDL i HDL kolesterol. Ukoliko se u organizmu nalazi povišena razina ukupnog LDL kolesterola, a snižena razina HDL kolesterola, povećan je rizik za dobivanje bolesti srca i krvnih žila. Ako je situacija obrnuta, radi se o manjem riziku za kardiovaskularne bolesti.

LDL se naziva lošim kolesterolom jer se prenosi iz jetre do stanica, ali se i može taložiti na stijenkama arterija. Arterije su žile koje nose krv do srca i mozga što je vitalno za naš život. Taloženje kolesterola na stijenkama arterija omogućava taloženje i drugih tvari te naposlijetku stvaranje plaka. Plak na arterijama može uzrokovati aterosklerozu, začepljenje žila te mnoge druge bolesti srca i žila. U slučaju pitanja kako smanjiti kolesterol, cilj je smanjivanje LDL razine.

HDL uklanja višak kolesterola iz krvi te ga vraća u jetru. Ovime se smanjuje vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama žila pa tako i bolesti srca.
Normalna razina kolesterola malo se razlikuje kod muškaraca i žena. Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola bi trebala biti manja od 5,0mmol/l, LDL kolesterola manja od 3,0mmol/l, HDL kolesterola za muškarce veća od 1,0mmol/l te za žene veća od 1,2mmol/l.

Kako smanjiti kolesterol?

Prvi način kako smanjiti kolesterol je prehrana te gubitak viška kilograma. Nakupljanje kolesterola ne mora uvijek rezultirati pojačanom tjelesnom masom te je moguće da mršava osoba ima povišeni loš kolesterol. To se može saznati dijagnozom kod liječnika.

1. Mršavljenje

Osobe prekomjerne tjelesne mase najčešće imaju problema s povišenim lošim kolesterolom te zbog toga i veći rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila. Da biste smanjili prekomjerne kilograme potrebno je promijeniti prehranu, ali i životne navike te u svakodnevicu uvrstiti tjelovježbu, šetnje te konzumiranje dovoljne razine tekućine kroz dan.

Prilikom odabira dijete za mršavljenje, odlučite za neku koja je zdrava te koja ne uključuje izgladnjivanje jer će ono dovesti do kontra efekta – nakupljanja masnih naslaga.

U prehrani bi se trebala izbaciti masna hrana puna konzervansa te povećati količina namirnica biljnog porijekla. Također bi trebalo izbaciti mesne prerađevine, nezdrave ugljikohidrate i loše masti.

Ako želite naučiti kako smanjiti kolesterol, ovo je hrana koju biste trebali izbjegavati ili što manje koristiti:

• žumanjke jaja
• kožica na mesu peradi
• jetrica
• bubrezi i mozak
• masnoća na juhi
• mliječni proizvodi i mlijeko s visokim udjelom masti
• crveno meso s masnoćama
• rafinirana ulja poput suncokretovog
• margarin

2. Promjena prehrane

Osim onih loših, postoje i određene namirnice koje će pomoći u smanjivanju kolesterola. Nutraceutici su tako hrana ili sastojci hrane koji mogu pomoći u prevenciji nekih bolesti te se uglavnom koriste kao dodaci prehrani. Neki od njih mogu pomoći kako smanjiti kolesterol. Radi se o hrani koja djeluje na apsorpciju kolesterola te na razne enzime u tijelu.

Veliku pomoć u prevenciji i rješavanju kolesterola imaju i polikozanoli. Radi se i dugolančanim alkoholima koji se stvaraju iz voska šećerne trske i rižinog voska.
Polifenoli također mogu utjecati na smanjivanje rizika koje stvara kolesterol pa tako djeluju protiv stvaranja tromboze, imaju antiartritično, antibakterijsko i antiupalno djelovanje. Oni se nalaze u biljkama, naročito u citrusnom voću i grožđu te povrću poput artičoka, luka, šparoga, kelja i repe. Mogu se pronaći i u napicima poput čaja, kave, kurkume, kakaa i crvenog vina te začinima poput đumbira, papra i cimeta.

Tako bi dijeta za smanjivanje kolesterola trebala sadržavati veću količinu biljnih namirnica, voće i povrće, češnjak, namirnice bogate polifenolima, začine i povećanu razinu prehrambenih vlakana. Crveno i masno meso trebalo bi zamijeniti s bijelim mesom i ribom.

Dobre namirnice su i orašasti plodovi, žitarice poput ječma, raži i zobi jer sadrže topiva prehrambena vlakna, ali i biljne sterole za koje se pokazalo da imaju blagotvorno djelovanje na regulaciju kolesterola u krvi. Biljni steroli mogu biti dodani u druga jela u obliku dodatka prehrani.

3. Terapija lijekovima

Ako ne dobivate željene rezultate kod smanjivanja kolesterola te ne pomaže niti promjena prehrane, tjelovježba i promjena životnih navika, moguća je i terapija lijekovima. Ako nakon liječničkog pregleda i dalje imate visoku razinu lošeg kolesterola, mogli bi biti preporučeni lijekovi koji snižavaju kolesterol u krvi. To su lijekovi koji djeluju na enzim koji kontrolira proizvodnju kolesterola u jetri.

Prije propisivanja lijekova potrebno je provesti terapiju i promjenu životnih navika te u obzir uzeti i druge rizične faktore poput pretilosti, povišenog tlaka, pušenja cigareta ili već postojećih bolesti krvnih žila i srca. Posebna pozornost je kod bolesnika s dijabetesom ili već pretrpljenim srčanim udarom.