Znanstvenici su analizirali krv pacijenata koji su imali produženi covid. Otkrili su da ovi pacijenti imaju nisku razinu serotonina.
Što se može zaključiti na osnovu toga i kakva je veza između serotonina, poznatog kao hormon sreće, i dugog covida, za RTS objašnjava prof. dr. Marin Jukić s Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu.
Serotonin je mala i vrlo važna molekula koja radi puno toga u našem organizmu, napominje profesor Jukić. Evolucijski, on je vrlo dobro očuvan i imaju ga sve životinje, kao i mnoge biljke.
“U ljudskom organizmu on radi upravo tako, kao hormon sreće. Određeni lijekovi koji se koriste za liječenje anksioznosti i depresije, zapravo se baziraju na povećanju serotonina u mozgu. Međutim, on postoji na mnogim drugim mjestima. Postoji u crijevima gdje određuje brzinu probave pa imamo lijekove koji na principu serotoninske modulacije, zapravo su lijekovi protiv povraćanja. Također, on je odgovoran za zgrušavanje krvi, ima jednu važnu ulogu i tu. Termoregulacija, ciklus sna i budno stanje, i mnogo, mnogo toga”, objašnjava gost Jutarnjeg programa RTS-a.
Optimalna razina serotonina
Razina serotonina se mjeri rutinski biokemijskom analizom krvi i može se obaviti u bilo kojem laboratoriju. Međutim, ove analize ne mjere serotonin u mozgu, već periferni serotonin iz krvi, što su znanstvenici i mjerili u analizi produženog covida.
“Optimalne vrijednosti su otprilike oko jedan mikromol što djeluje prilično malo. Znači, nema ga puno, podložan je varijacijama i također, postoje različiti standardi u ovisnosti o različitim aparatima, tako da ono što je važno jest da pacijent, na primjer, gleda referentni opseg, zato što su aparati baždareni da to tako mjere”, dodaje profesor.
Serotonin u krvi se smanjuje zato što ne unosimo dovoljno nutrijenata iz kojih se on sintetizira, a to je aminokiselina triptofan koju dobijamo iz hrane.
Hrana koja ima dosta triptofana je na primjer, čokolada, napominje dr. Jukić, zato je i stekla reputaciju da nas čokolada čini sretnima. Također, ima ga u većini proteinski bogate hrane – jaja, meso, mahunarke… Kod sniženih vrijednosti serotonina javljaja se dosta posljedica, no nisu sve direktne.
“Dakle, imamo promjenu korištenja energije. Masno tkivo reagira, producira više energije. Cijelo tijelo to objašnjva kao stres i onda smo pospaniji, nešto smo sporiji, nešto manje promišljamo i imamo jednostavno cjelokupnu usporenost. Smanjenje serotonina zapravo indicira to šok stanje organizma gdje se organizam treba pripremiti na neku prijetnju ili odgovoriti na neku prijetnju”, ističe farmaceut.
Upravo to su i rezultati ove studije pokazali. Znanstvenici su dokazali da povećana izloženost interferona alfa, koji je jedna od stvari koja se događa i kod akutnog i kod produženog covida, smanjuje razinu serotonina. Zato je serotonin pokazatelj da imunološki sustav nikada nije napravio ono što je trebalo napraviti.
“Znači, ili je patogen, odnosno problem, ostao negdje u organizmu i još uvijek ga imunološki sustav pokušava iskorijeniti ili je jednostavno imunološki sustav imao neku pogrešnu informaciju i na taj način ostao jako aktivan i drži onda tijelo u ovom stanju u kojem imamo sve simptome koje zapravo imamo i u samom covidu”, dodaje.
Što se može zaključiti iz rezultata istraživanja
U istraživanje su bili uključeni pacijenti kod kojih je produženi covid perzistirao 24 tjedna i u uzorku je bilo 50 ispitanika. Mjereni su parametri kod onih koji su imali produženi covid i kod onih koji su se oporavili.
Zaključili su da kod pacijenata s produženim covidom razina serotonina je niža i da je intenzivan metabolizam serotonina. Rezultati su replicirani na još tri neovisne studije i na dvije od tih tri dokazano je da se također pojavljuje manjak serotonina.
“Međutim, naravno, još uvijek kod ovih stvari koje promatrate unazad potrebno je puno pacijenata da bi se jednostavno došlo do preciznih rezultata”, napominje prof. Jukić i dodaje da smanjenje serotonina nije glavni uzrok, već je problem produženi imunološki odgovor.
On također ističe da ono što može serotonin predstavljati jest jako dobar biomarker, što može skrenuti pažnju liječnicima koji imaju ovakvog pacijenta, da, na primjer, u nekoj perspektivi, ako bi prošlo nekoliko tjedana nakon covida, a pacijenti se i dalje osećaju loše, možda se može izmjeriti serotonin pa vidjeti kako da se s tim pacijentima postupa.
Kako vratiti serotonin kod produženog covida?
Postoji mnogo mehanizama kako se prirodno može vratiti razina serotonina, međutim, naglašava profesor, kod pacijenata s produženim covidom ta ravnoteža je narušena i ne može se tako lako vratiti.
“U tom slučaju potrebno je djelovati na uzrok, odnosno smiriti imunološki odgovor i pronaći razlog zašto je on aktiviran. Možda je još uvijek neki zaostali patogen prisutan. Ali također, naravno i prehrana je jako važna. Znači, prehrana bogata triptofanom jer se bez njega ne može nadoknaditi serotonin”, zaključuje prof. dr. Marin Jukić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!