Debljina je bolest koju treba liječiti jer nema zdravih pretilih osoba, poruka je šeste konferencije Hrvatski dan debljine koja je u petak održana u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" s fokusom na mentalno i fizičko zdravlje osoba s debljinom.

Gotovo da nema organskog sustava na kojem se ne pojavljuju komplikacije uzrokovane debljinom, istaknuli su na konferenciji zdravstveni stručnjaci.

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac upozorio je da je oko 23 posto hrvatske populacije debelo, a otprilike 65 posto je prekomjerno teško te istaknuo da je debljina  povezana  s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, bolestima dišnog sustava, apnejom, bubrežnim boelstima, degeneracijom zglobova, masnom jetrom, žučnim kamencima i malignim bolestima.

“Debljina je danas zdravstveni problem broj 1 u Hrvatskoj i šire. Prevencijom debljine, mijenjanjem prehrane i načina života. sprječavamo pojavu niza drugih bolesti”, poručio je Štimac.

Dijabetolog Dario Rahelić podsjetio je da su građani Hrvatske i Malte najdeblji u EU, prema istraživanjima Eurostata, te posebno istaknuo visoki postotak preuhranjene djece.

Čak 90 posto roditelja ne primjećuje problem debljine u svoje djece

Na preuhranjenost djece osvrnula se i epidemiologinja Sanja Musić Milanović, upozorivši da čak 90 posto roditelja ne primjećuje da njihovo dijete ima problem debljine.

U Hrvatskoj je upravo u tijeku istraživanje Europske inicijative praćenja debljine u djece (Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) od 28. veljače do 13. travnja.

Rezultati prošloga istraživanja 2019. godine pokazali su da 35 posto djece od osam do devet godina života u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

“Postoji sinergija dviju pandemija, covida i debljine. Očekujemo da će nažalost ove godine postotak djece s debljinom biti viši nego 2019.”, naglasila je Musić Milanović.

Posebno je pozdravila što je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prepoznala ove godine po prvi put debljinu kao bolest. Na prijedlog glavnog direktora SZO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa debljina bi na sljedećoj glavnoj skupštini u svibnju u Ženevi trebala biti usvojena kao poseban zdravstveni rizik, rekla je i to ocijenila prekretnicom nakon koje će se debljinu percipirati isključivo kao zdravstveni, a ne više kao estetski problem.

S obzirom da je tema ovogodišnje konferencije bila utjecaj debljine na mentalno zdravlje, akademkinja Vida Demarin istaknula je da postoji značajan odnos mozga i prehrane.

“Na njega možemo utjecati, samo ga trebamo osvijestiti. Moramo voditi računa što i kako jedemo, da li dovoljno spavamo, vježbamo i jesmo li dovoljno opušteni”, poručila je Demarin.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.