Jedna britanska studija upućuje na zaključak da postoji veza između čestog udaranja lopte glavom i zdravstvenih problema, pa čak i demencije. U nekim zemljama djeci se zabranjuje igra glavom.
Što nogometaš češće udara loptu glavom, on time povećava rizik od kognitivnih smetnji. To je ukratko zaključak jedne upravo objavljene studije u Velikoj Britaniji. Pod kognitivnim smetnjama ili poremećajem se, među ostalim, podrazumeijva sve veća demencija odnosno zaboravljanje, nedostatak pažnje, problemi s koncentracijom, govorne smetnje, problemi s orijentacijom ili čak gubitak sjećanja.
Znanstvenici su u okviru studije provedene po narudžbi Engleskog nogometnog saveza analizirali rezultate ankete provedene među 468 bivših profesionalnih nogometaša starijih od 45 godina. U prosjeku su ispitanici bili stari oko 63 godine. Oni su najprije morali procijeniti jesu li tijekom jedne utakmice ili treninga igrali glavom između 1 i 5 puta, 6 do 15 puta ili više od 15 puta. Nakon toga su u razgovorima telefonom testirane njihove kognitivne sposobnosti, prenosi Deutsche Welle.
Rezultat je sljedeći: kod onih igrača koji su najčešće igrali glavom uočen je (u odnosu na one igrače koji su relativno rijetko igrali glavom) više nego trostruko veći rizik od pojave kognitivnih smetnji.
“Slični rezultati uočeni su i kod drugih kognitivnih testova povezanih s demencijom i Alzheimerom“, navodi se u studiji. Istraživači su ipak ograničili tu tvrdnju, odnosno precizirali: “S obzirom na to da je dokumentirano samo 13 slučajeva medicinski dijagnosticirane demencije koje su spomenuli ispitanici, s oprezom bi trebalo interpretirati rezultate i zaključke.”
Dosta pažnje u medijima 2019. je izazvala jedna studija Sveučilišta u Glasgowu. Znanstvenici su tada analizirali uzroke smrti više od 7.500 škotskih profesionalnih nogometaša. Sudeći po rezultatima te studije, rizik kod tih igrača da umru od posljedica Alzheimera, Parkinsona ili drugih oblika demencije, bio je tri i pol puta veći nego kod prosjeka za cjelokupno stanovništvo.
Jedna studija iz Švedske rađena proljetos, u kojoj se analiziralo oko 6.000 nogometaša koji su između 1924. i 2019. odigrali najmanje jednu utakmicu u elitnoj švedskoj ligi, došla je do rezultata da nogometni profesionalci, u odnosu na opću populaciju, imaju oko 1,5 puta veći rizik oboljeti od Alzheimera ili drugih oblika demencije.
Nogometaši na terenu, a posebno oni obrambeni, više su ugroženi od golmana, pokazuju i švedska i škotska studija. Igrači prilikom dvoboja češće zarade i ozljede glave, a češće i udaraju loptu glavom.
Zabrana igre glavom za djecu
Do istog rezultata došli su i znanstvenici koji su radili na novoj britanskoj studiji. Zato oni predlažu da se smanji broj igranja glavom kako bi se preventivno djelovalo po pitanju kasnijih kognitivnih smetnji. Potrebne su nove studije, tvrdi se, kako bi se ustanovila svojevrsna gornja granica za broj udaraca glavom koji su prihvatljivi, a da ne prijeti rizik od mogućih kasnijih zdravstvenih problema.
U SAD-u je još od 2015. na snazi zabrana igre glavom za nogometaše i nogometašice mlađe od deset godina. U Engleskoj i Škotskoj je trening igranja glavom zabranjen sve do navršene 12 godine. U Škotskoj već postoje i restrikcije za profesionalce: Na dan uoči i dan nakon neke utakmice na treningu ne smiju igrati glavom. A za Premier ligu vrijedi sljedeće: “Preporučuje se da se tijekom tjednog treninga maksimalno deset puta izvede udarac glavom pojačanom snagom.” Pritom se misli na udarac lopte glavom nakon dužih dodavanja, nabacivanja, kornera ili slobodnih udaraca.
Njemački put
Njemački nogometni savez krenuo je drugim putom. Od sezone 2024/25. će se reformirati dječiji i nogomet mlađih uzrasta u starosnim grupama do 11 godina. Nogometaši i nogometašice najmlađih uzrasta smiju igrati na manjim terenima, s manjim golovima, i to dva na dva ili tri protiv tri. U toku je dvogodišnja pilot-faza. “Novi oblici natjecanja znače da se praktično isključuje mogućnost igranja glavom”, tvrdi se iz Saveza.
No, važno je i vježbati dobru tehniku igranja glavom: “Trening igre glavom u mlađim uzrastima bi, između ostalog, trebalo provoditi u manjem obujmu, trebalo bi koristiti lakše lopte, trebalo bi biti dovoljno vremena za regeneraciju glave, odnosno – dio treninga u samom početku bilo bi dobacivanje lopte rukom.”
Do kraja rujna traje istraživačka faza i jedne studije koja se bavi zdravstvenim pitanjima bivših njemačkih nogometnih profesionalaca. U studiji je do sada sudjelovalo o 300 nekadašnjih igračica i igrača. Rezultati bi trebali biti objavljeni 2024, piše Deutsche Welle.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
