Podvezivanje jajovoda, poznato i kao "ženska sterilizacija", kirurški je postupak kojim se trajno sprječava trudnoća kod žena. Podvezivanje jajovoda kao zahvat uključuje prekid ili blokadu jajovoda, čime se onemogućuje prolazak jajne stanice iz jajnika do maternice, kao i susret sa spermijima.
Nekoliko je kirurških tehnika koje se koriste za izvođenje ovog zahvata, a izbor metode ovisi o nekoliko stvari – medicinskim indikacijama, preferencijama pacijentice i iskustvu kirurga. Ova metoda kontracepcije ima određene rizike, ali i prednosti kod žena.
Učinkovitost podvezivanja jajovoda i rizici
U Republici Hrvatskoj se po pitanju podvezivanja jajovoda i dalje koristi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece koji datira iz davne 1978. godine.
Prema Zakonu, sterilizacija se može izvršiti kod žena koje su navršile 35 godina ili ako je to medicinski indicirano. Za izvođenje zahvata žena ne mora dobiti pisani pristanak supruga iako to neke bolnice i dalje zahtijevaju. Zahvat se obavlja isključivo na zahtjev osobe koja želi biti sterilizirana, uz potpisivanje pristanka za operativni zahvat.
“Prilikom trećeg carskog reza su mi podvezali jajovode na moj zahtjev. Imala sam 28 godina, nisam imala vezu u bolnici. Rekla sam to liječniku dan prije na viziti i rekao je da nema nikakvih problema. On je to prenio doktorima koji su sljedeće jutro radili carski. Sam postupak je neznatno produljio samu operaciju (bila sam budna). Prije sam se raspitala da li taj postupak za posljedicu ima kakve promjene hormonskog statusa. Promjena nema nikakvih jer se ne dira jajnik. Jedino što sam primijetila je da mi menstruacije traju nešto kraće, možda jedan dan kraće i da su manje obilne nego prije; moj ginekolog kaže da to prije ima veze s produženim dojenjem nego s podvezivanjem jajovoda”, govori jedna od korisnica foruma Roda.
Podvezivanje jajovoda se u pravilu smatra visoko učinkovitom metodom kontracepcije, međutim, istraživanja pokazuju da čak između 3% i 5% žena može doživjeti neželjenu trudnoću nakon zahvata. Rizik od trudnoće varirat će kod žena. Tako primjerice žene u dvadesetima imaju omjer rizika 1:200, dok je za žene u tridesetima taj omjer 1:300.
“Imamo dvoje djece, bližim se četrdesetoj, više nemam ni želje ni volje rađati… Ginekolog mi je svojevremeno spomenuo kao opciju podvezivanje jajovoda, a čim više vrijeme ide, sve više mi se ta misao mota po glavi”, piše svoje iskustvo o ideji podvezivanja jedna od korisnica.
Rizici podvezivanja jajovoda
Moguće su komplikacije kroz kirurški zahvat, ali i one koje se događaju postoperativno. Rizici kod podvezivanja jajovoda uključuju reakcije na anesteziju, infekcije zdjeličnih organa te ozljede krvnih žila ili crijeva. Ovo su još neke od mogućih rizika:
– alergijska reakcija na anestetike – rijetko, ali mogu izazvati hitnu medicinsku intervenciju
– problemi s disanjem kao reakcija na opću anesteziju
– problemi s krvnim tlakom tijekom zahvata
– infekcija rana na mjestu reza
– infekcija zdjeličnih organa koja izazva bol, groznicu i potencijalno dugoročne probleme
– ozljede organa, crijeva ili krvnih žila
– postoperativno krvarenje, bol i vrućica
– neželjena trudnoća – moguća zbog ponovnog spajanja jajovoda ili implantiranja jaja izvan maternice, odnosno, nastaje izvanmaterična trudnoća
– poremećaji u menstrualnom ciklusu, pojava boli – rijetko jer podvezivanje jajovoda ne utječe na proizvodnju hormona
– rani simptomi menopauze
Sve navedene komplikacije su rijetke, ali je baš zato važno da pacijentice budu informirane o svim potencijalnim rizicima prije donošenja odluke o zahvatu.
Kako se podvezuje jajovod?
Postoji nekoliko kirurških pristupa za podvezivanje jajovoda. Odabir metode će ovisiti o individualnim slučajevima nakon dijagnoze i razgovora s liječnikom.
Kirurški pristupi za podvezivanje jajovoda
Metode koje se mogu provoditi su laparoskopija, mini-laporotomija te histeroskopska sterilizacija.
1. Laparoskopska sterilizacija
Ovo je minimalno invazivna tehnika te se izvodi kroz male rezove na trbušnoj stijenci. Kroz jedan od rezova uvodi se laparoskop, instrument s kamerom koji omogućuje vizualizaciju unutarnjih organa. Kroz dodatne rezove uvode se instrumenti za manipulaciju jajovodima.
Metode zatvaranja jajovoda uključuju:
a. Elektrokoagulacija
Primjena električne struje za koagulaciju i zatvaranje jajovoda.
b. Mehaničke metode
Postavljanje prstenova ili kopči koje fizički blokiraju prohodnost jajovoda.
c. Segmentalna resekcija
Uklanjanje dijela jajovoda uz naknadno zatvaranje preostalih krajeva. Žene i liječnici se najčešće odlučuju za ovaj zahvat jer su neke od prednosti ovog načina podvezivanja jajovoda kraće vrijeme oporavka, manji rezovi i smanjen rizik od postoperativnih komplikacija.
2. Mini-laparotomija
Ova metoda uključuje mali rez na donjem dijelu trbuha, obično iznad pubične kosti. Ovo podvezivanje jajovoda se često izvodi neposredno nakon poroda te se u tom slučaju naziva postpartalna sterilizacija. U ovoj metodi se kroz rez izlažu jajovodi koji se zatim podvezuju ili reseciraju.
Ova tehnika je pogodna za žene koje žele trajnu kontracepciju odmah nakon poroda.
3. Histeroskopska sterilizacija
Ova metoda ne zahtijeva rezove jer se instrumenti uvode kroz vaginu i cerviks do maternice. Operacija podvezivanja jajnika na ovaj način uključuje metodu kojom se kroz histeroskop postavljaju implantati unutar jajovoda koji uzrokuju stvaranje ožiljnog tkiva, što dovodi do njihove blokade.
Važno je napomenuti da je za potpuno podvezivanje jajovoda potrebno nekoliko mjeseci, tijekom kojih je potrebno koristiti dodatnu kontracepciju. Međutim, zbog sigurnosnih razloga, neki implantati su povučeni s tržišta, pa je dostupnost ove metode ograničena.
Podvezivanje jajovoda i seksualna funkcija
Istraživanja pokazuju da podvezivanje jajovoda u pravilu ne utječe negativno na seksualnu funkciju žene, iako to također ovisi od osobe do osobe.
Menstrualni ciklus ostaje nepromijenjen jer se ne diraju jajnici, a zbog toga se i proizvodnja hormona nastavlja kao i prije zahvata. Neke žene čak prijavljuju povećano seksualno zadovoljstvo zbog eliminacije straha od neželjene trudnoće. Međutim, važno je napomenuti da su rezultati ovih studija mješoviti i da mnogi faktori mogu utjecati na seksualno zdravlje žene, uključujući dob, opće zdravstveno stanje i kvalitetu partnerskog odnosa.
Odluka o podvezivanju jajovoda je trajna i može imati psihološke implikacije. Neke žene mogu osjetiti promjene u percepciji vlastite seksualnosti ili doživjeti osjećaje žaljenja ili olakšanja nakon zahvata. Ovi osjećaji mogu utjecati na seksualnu želju i funkciju.
Stoga je važno da je pacijentica u potpunosti informirana o trajnosti ovog zahvata te, ako je potrebno, prije ili nakon zahvata zatraži psihološko savjetovanje koje može pomoći u donošenju informirane odluke.
Podvezivanje jajovoda predstavlja trajnu metodu kontracepcije koja zahtijeva pažljivo razmatranje svih prednosti i potencijalnih rizika. Prije donošenja odluke, preporučuje se detaljno savjetovanje s medicinskim stručnjacima kako bi se osigurala informirana odluka prilagođena individualnim potrebama i okolnostima svake žene.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!