Autoimuna bolest je stanje u kojem vaš imunološki sustav napada vaše tijelo. S obzirom na to da autoimune bolesti utječu na različite dijelove tijela i simptomi nisu uvijek jednaki niti jednakog intenziteta, liječnicima vrlo često treba duže vremena da dijagnosticiraju o kojoj autoimunoj bolesti je riječ.

Iako istraživači ne znaju točan uzrok autoimunih bolesti, genetika, prehrana, infekcije i izloženost kemikalijama mogu biti povezani s njima, piše Healthline, prenosi Centar zdravlja.

Autoimune bolesti može biti teško dijagnosticirati

“Simptomi autoimunih bolesti mogu biti vrlo nespecifični i mogu se pojaviti iz mnogih razloga, a ne sugeriraju svi bolest. Ponekad simptomi autoimune bolesti mogu biti nejasni“, kaže dr. Suman Radhakrishna, ravnateljica kalifornijskog Medicinskog centra Dignity Health te objašnjava za Eatthis da ove bolesti, osim na fizičko, mogu utjecati i na mentalno zdravlje. Također, povećavaju rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, bolesti bubrega, plućnih bolesti i raka.

Tko je u opasnosti od autoimune bolesti?

Dr. Radhakrishna objašnjava: “Neki od čimbenika rizika za autoimune bolesti uključuju ženski spol (80 posto kod žena), genetiku (drugi članovi obitelji za koje je vjerojatnije da će imati autoimune bolesti), prethodnu dijagnozu autoimunih bolesti (lupus, reumatoidni artritis), određene infekcije (Epstein Barr virus, COVID, infekcija streptokok skupine A), pretilost, pušenje i izloženost toksinima, lijekovi (određeni lijekovi za krvni tlak, lijekovi za kolesterol, antidepresivi itd.)

Kako autoimuna bolest može utjecati na svakodnevni život

“Da, autoimuna bolest može utjecati i na kvalitetu zdravlja, kao i na cjelokupno zdravlje. Bol, umor, gubitak apetita, mučnina i povraćanje te vrućica mogu uzrokovati da se osoba osjeća iscrpljeno i nesposobno za rad i obavljanje svakodnevnih aktivnosti”, kaže dr. Radhakrishna te dodaje da može uzrokovati oštećenje organa, poput bubrega, mozga i zglobova.

Simptomi autoimunih bolesti

Umor

Ovaj simptom je vrlo teško kvalificirati i postoje mnogi uzroci umora koji se ne mogu pripisati autoimunim bolestima. Nedostatak sna, stres – doživljavamo fizički i mentalno i obično se stanje popravlja nakon uklanjanja stresora i ispravljanja deficita sna. Međutim, ako umor potraje, najbolje je o tome razgovarati sa svojim obiteljskim liječnikom, objašnjava.

Bolovi u zglobovima i otekline

“Bolovi u zglobovima i otekline, koji se često osjećaju u rukama i velikim zglobovima, mogu ukazivati na autoimunu bolest”, objašnjava dr. Radhakrishna. Kao česte poteškoće navodi i ukočenost koja se javlja ujutro i poboljšava tijekom dana, a kao neuobičajene navodi poteškoće s držanjem četkice za zube i češljanjem.

Osip

Osip na koži može se ograničiti na područja izložena suncu ili može biti po cijelom tijelu. Može biti nalik psorijazi, isprekidan ili konstantna. Ako primijetite osip koji se ponavlja ili traje, razgovarajte o tome s liječnikom.

Gastrointestinalne bolesti

Bolovi u trbuhu i probavne tegobe, uključujući proljev i zatvor, mučninu, povraćanje i gubitak apetita mogu biti vrlo česti zbog upale gastrointestinalnog trakta. Posljedica može biti i promjene u tjelesnoj težini.

Groznica i natečene žlijezde

Povremena groznica i nateče žlijezde nespecifični su simptomi, kaže dr. Radhakrishna te savjetuje da se javite liječniku ako se ponavljaju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.