Ministar turizma Gari Cappelli izjavio je u ponedjeljak u Dubrovniku kako su najave za turističku zimu u Hrvatskoj dobre, a u kontekstu decentralizacije i problema turističke infrastrukture spomenuo i mogućnost da se u budućnosti regulira i privremena zabrana apartmanizacije.
Cappelli je, nakon sastanka s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem, izjavio kako su uz ostalo razgovarali i o problemima vezanim uz turističku infrastrukturu te kvalitetniji pristup rješavanju pitanja povezanih s kruzerima, pri čemu je podsjetio i da novi zakonski okvir omogućuje i uvođenje pristojbe za kruzere.
Razgovaralo se, dodao je ministar, i o decentralizaciji, ne samo po pitanju boravišne pristojbe već i privatnog smještaja.
Jedan od prijedloga za neki budući zakon bit će da gradska vijeća, na prijedlog gradonačelnika, mogu odlučiti da se u cijelom ili određenim dijelovima grada u određenom vremenskom razdoblju ne mogu više kategorizirati određeni objekti, jer infrastruktura ne može apsorbirati sve što bi trebala, rekao je Gari Cappelli.
“Dubrovnik je bio primjer problema, ali je gradonačelnik nedvosmisleno rekao da postoji problem infrastrukture koji se može riješiti uz organiziran i kvalitetan pristup gostima koji će dolaziti u sve većem broju, korigirajući cijenu, ponudu i kvalitetu te održivost sustava. Ali u jednom trenutku će sustav morati reći da se dalje ne može. Ako se riješi ključni problem infrastrukture, Dubrovnik će moći zadržati sadašnje brojke”, naglasio je ministar turizma.
Prenio je i kako mu je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potvrdio da se ozbiljno rješava projekt brze ceste od grada Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik, koja je značajna za turistički i svaki drugi razvoj Dubrovnika.
“Godišnje u zračnu luku stigne oko tri milijuna putnika, a imamo i problem ‘uskog grla’ u Župi dubrovačkoj, gdje se ima ostvariti ulaganje u Kupare, kao i kongresni centar”, kaže Cappelli.
Istaknuo je i kako su najave za turističku zimu u Hrvatskoj dobre te kako će ova godina biti zaključena s 5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja, čime je rezultat postignut, budući da je planiran bio rast između 3 i 4 posto.
“Uvijek govorim kako je riječ o hrvatskoj turističkoj godini, a ne sezoni. U prvih šest mjeseci imali smo povećanje 15 do 20 posto, u srpnju i kolovozu 5 posto više, a u posljednja četiri mjeseca bilježimo stalno 5-6 posto povećanja. Pritom smo tijekom ove godine u smještajnim, ugostiteljskim i turističkim uslugama fiskalizirali dvije milijarde kuna ili 8 posto više nego lani”, rekao je Cappelli.
Izrazivši zadovoljstvo potporom Ministarstva, dubrovački gradonačelnik je bitnim ocijenio i što je Dubrovnik pokazao određene promjene u upravljanju destinacijom i održivosti turističke destinacije.
Najavio je i kako će se cjelokupan iznos boravišne takse za kruzere usmjeriti u poboljšanje prometne infrastrukture u gradu.
“Kao što nam pitanje prekobrojnosti gostiju nije došlo preko noći, tako ni pitanje održivosti ne može biti riješeno preko noći. Rješavamo sustavno, korak po korak. Vodeće svjetske organizacije uključile su se u rješavanje pitanja održivosti, a i UNESCO je Dubrovnik istaknuo kao primjer. Dosta je još posla pred nama, ali idemo u dobrom smjeru”, smatra Franković.
Očekuje i da će turistički pokazatelji u zimskom razdoblju, zahvaljujući dobroj zračnoj povezanosti, biti još veći nego lani.
“Lani smo tijekom zime imali dobro povećanje u zračnim linijama, što nam je donijelo preko 20 posto više gostiju. Ove godine ćemo imati još i više, jer smo povezani sa svim međunarodnim središtima koji su ‘hubovi’ za daljnja putovanja”, najavio je Franković.
Rekao je i kako je problem zatvorenih ugostiteljskih objekata ove zime nešto manji.
“Potaknuti su oprostom najma javne površine u zimskim mjesecima. S novim ugovorima svi koji budu u gradskim prostorima bit će obvezni raditi i zimi, čime će naša ponuda biti cjelovitija. Hoteli se u zimskim mjesecima dobro rasporede pa u ponudi uvijek imamo smještaj od tri do pet zvjezdica”, zaključio je Franković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
