Hrvatski bruto inozemni dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), dosegnuo je na kraju ožujka iznos od 49,34 milijardi eura, što je njegova najviša nominalna razina, pišu analitičari Raiffesenbank Austria u analizi.
Tako je u uvjetima skromnog rasta gospodarstva udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo razinu od 114,5 posto, navode analitičari RBA i pritom ističu da, nakon pada u 2012. te vrlo blagog rasta u 2013. i 2014. godini, od siječnja ove godine bruto inozemni dug ima tendenciju snažnijeg porasta.
VEZANE VIJESTI
U odnosu na kraj prošle godine, bruto inozemni dug porastao je u prva tri mjeseca ove godine za gotovo 2,7 milijardi eura ili 5,7 posto, pri čemu su obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše porasle u sektoru opće države, za 1,3 milijarde eura, te središnje banke, 755 milijuna eura, dok je 1,4 milijarde eura prirasta ukupnog bruto inozemnog duga rezultat nepovoljnog utjecaja međuvalutarnih promjena.
Rast bruto inozemnog duga središnje banke na 1,2 milijardi eura, pojašnjavaju analitičari RBA, posljedica je ulaganja dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore. No, dodaju, za isti se iznos povećavaju i bruto međunarodne pričuve, pa je neto učinak po toj osnovi neutralan.
S druge strane, snažan rast duga opće države, za 8,3 posto u odnosu na kraj 2014., posljedica je međunarodnog izdanja obveznice denominirane u eurima tijekom ožujka u vrijednosti 1,5 milijarde eura.
S ukupnim bruto inozemnim dugom od 16,7 milijardi eura, udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu dosegnuo je tako gotovo 34 posto, što je njegov najviši udio od studenog 2004. godine, kao i 10,7 postotnih bodova više nego krajem ožujka pretkrizne 2008.
Dug privatnog sektora je, pak, krajem prvog tromjesečja iznosio 29,4 milijarde eura i bio je 609 milijuna eura, odnosno 2,1 posto viši u odnosu na kraj prošle godine.
Ipak, ističu iz RBA, primjetan je trend razduživanja privatnog sektora prema inozemstvu, i to dominantno kroz smanjenje bruto inozemne zaduženosti financijskog sektora. Trend razduživanja, dodaju, odražava i podatak da je bruto inozemni dug ovog sektora zabilježio godišnju stopu pada 35. mjesec za redom, a ona je krajem ožujka iznosila 12,3 posto.
Ostali domaći sektori, oni za koje ne jamči država, imaju laganu tendenciju rasta zaduženosti, što u RBA ocjenjuju kao moguću izravnu posljedicu povoljnijih tržišnih uvjeta zaduživanja u obilju likvidnosti.
Dug ovog sektora iznosio je na kraju prvog tromjesečja 11,7 milijardi eura, od čega se 11,6 milijardi eura odnosi na privatna nefinancijska poduzeća, čime je njihova bruto inozemna zaduženost u promatranom dijelu godine porasla za 413 milijuna eura.
