'Proračun je trenutno u primarnom suficitu i nadam se da će tako ostati do kraja godine iako se državna potrošnja u zadnjim mjesecima godine obično povećava', naglasio je Boris Lalovac, ministar financija, u panel-diskusiji o fiskalnoj politici, javnom dugu i gospodarskom rastu.
Diskusija je održana u srijedu u sklopu gospodarskog foruma Američke trgovinske komore u Hrvatskoj (AmCham) te magazina Forbe.
Govoreći o tome kako balansirati proračun da bi se izbjeglo pretjerano zaduživanje i istovremeno ostvario gospodarski rast, Lalovac se založio za koncept minimalnog proračuna koji podrazumijeva utvrđivanje nužnih rashoda za pojedina ministarstva, a potom određivanje preostalih sredstava za provođenje specifičnih politika.
VEZANE VIJESTI
‘Kod planiranja državnog proračuna, primarno treba raditi na rashodovnoj strani, a ako se ostvare viši prihodi od planiranih, treba ih iskoristiti za smanjenje deficita’, poručio je Lalovac.
Kada je riječ o upravljanju javnim dugom, Lalovac je naglasio da su glavni generatori rasta duga javna poduzeća. ‘U završnoj smo fazi restrukturiranja i javna poduzeća više neće moći dobivati državna jamstva’, rekao je Lalovac, založivši se i za ubrzanu privatizaciju, piše tportal.
U diskusiji su sudjelovali i Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers Hrvatska, Felix Winnekens, direktor u rejting-agenciji Standard & Poor’s, te Carlos Pinerua, voditelj ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju.
Zgombić smatra da je razina javnog duga toliko velika da teza o tome da treba podržavati državnu potrošnju nikako nije održiva. ‘Velik dio našeg zajedničkog standarda izgrađen je na dugu. Kamata koja se trenutno plaća iznosi 36, 37 milijardi kuna, a to nijedna ekonomija ne može izdržati’, ustvrdio je Zgombić, iznoseći tezu da će ‘nam biti vrlo teško izbjeći neku vrstu mekog grčkog scenarija’.
