Nakon izlaska iz recesije u 2015., svi ekonomski stručnjaci očekuju nastavak rasta gospodarstva u idućoj godini, između 0,5 i 1,8 posto, ali i povećanje javnog duga.
Gospodarski rast u Hrvatskoj u idućoj će godini ubrzati na 1,8 posto, najviše zahvaljujući izvozu roba i usluga, ali i dinamiziranju osobne potrošnje i nastavku rasta investicija, poručila je nedavno Hrvatska narodna banka (HNB).
I sve ostale institucije očekuju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Tako Europska komisija očekuje rast od 1,4 posto, dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) manje optimističan, pa prognozira 1 posto.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje rast BDP-a od 0,5 posto, a Ekonomski institu Zagreb i Hypo-Alpe-Adria banka za otprilike 1 posto. I drugi stručnjaci sličnog su mišljenja, nakon što je ove godine gospodarstvo izašlo iz šestogodišnje recesije.
VEZANE VIJESTI
“Iduće godine očekujemo sličnu dinamiku rasta gospodarstva kao i u ovoj, između 1 i 1,2 posto. Pritom očekujemo nastavak blagog rasta osobne potrošnje, zbog stabilizacije tržišta rada i rasta povjerenja potrošača. Očekujemo i nastavak rasta investicija, kao i izvoza, zahvaljujući jačanju gospodarstva EU-a, no stope rasta izvoza mogle bi biti nešto manje nego ove godine”, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
Međutim, problem će, smatraju stručnjaci, i dalje ostati visok javni dug i proračunski manjak, pa bi nužna fiskalna konsolidacija mogla usporiti rast gospodarstva.
“Iduće godine očekujemo usporavanje rasta gospodarstva jer nakon parlamentarnih izbora obično slijedi jedno razdoblje usporavanja aktivnosti, dok se s duge strane očekuje jačanje pritiska Europske komisije na smanjenje proračunskog manjka. A s obzirom na nužne uštede, to bi moglo rezultirati određenim gospodarskim slabostima”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Iz HNB-a već dulje vrijeme upozoravaju na učinak ‘grude snijega’ na javne financija, odnosno na situaciju kada je stopa rasta BDP-a niža od prosječne kamatne stope na javni dug države te u toj situaciji javni dug i dalje raste.
“Da se zaustavi učinak ‘grude snijega’ potrebna je snažnija fiskalna prilagodba. Međutim, ona u Hrvatskoj uopće ne treba biti dramatična, odnosno potrebna je manja od onoga što je većina EU zemalja poduzela tijekom krize”, kazao je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić.
Fiskalna konsolidacija, rizici iz svijeta
Glavni direktor Hrvatske uduge poslodavaca (HUP) Davor Majetić kaže, pak, kako u 2016. očekuje slabi gospodarski rast zbog izostanka provedbe strukturnih reformi te slabljenje dijela povoljnih vanjskih uvjeta.
“Poslodavci okupljeni u HUP-u očekuju od nove vlade da će odgovornije i hrabrije pristupiti rješavanju gospodarskih ograničenja te intenzivnije raditi na fiskalnoj konsolidaciji i državnim rashodima”, kaže Majetić.
Dodaje kako HUP očekuje i da će nova vlada raditi na kvaliteti i učinkovitosti javne uprave, pokrenuti proces privatizacije državne imovine koja nije od nacionalnog interesa, unaprijediti pravnu regulativu, jačati procjenu učinaka propisa i svesti u realne okvire parafiskalne namete.
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) poručuju, pak, da će razvoj situacije u 2016. ovisiti o vlastitim sposobnostima vođenja gospodarske i razvojne politike, ali i o tendencijama kretanja u okruženju o kojima Hrvatska kao malo i otvoreno gospodarstvo ovisi.
“Postoje rizici povezani s gospodarskom situacijom u Kini i Rusiji, očekuje se postupno dizanje američkih kamatnih stopa, a time i promjene u tokovima kapitala. Prisutni su i visoki geopolitički rizici, izbjeglička kriza i tomu slično”, kažu analitičari HGK.
Hrvatskom gospodarstvu podršku bi iduće godine trebalo pružiti jačanje gospodarstva eurozone, najvećeg izvoznog tržišta hrvatskih kompanija, s obzirom da će Europska središnja banka (ECB) nastaviti voditi izuzetno labavu monetarnu politiku.
S druge strane, problem bi moglo predstavljati povećanje troška zaduživanja na svjetskim financijskim tržištima, nakon što je nedavno američka središnja banka Fed povećala ključne kmatne stope po prvi puta od 2006. godine.
“Ostajemo u razdoblju vrlo niskih kamatnih stopa glavnih središnjih banaka u svijetu. Očekuje se da će ECB ostaviti kamatu nepromijenjenom, dok će američki Fed početi s postupnim povećanjem kamate, što bi moglo imati utjecaja na tržištu zaduživanja, prvenstveno za tržišta u nastajanju, gdje spada i Hrvatska”, kaže guverner Vujčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
