U Hrvatskoj udruzi banaka ne žele komentirati to što Ministarstvo financija priprema sustav za ulaganje građana u kratkoročni državni dug jer kažu da nemaju detaljne informacije. Financijski stručnjak Hrvoje Fajdetić pozdravlja takvo "narodno" izdanje te napominje da je orijentacija ministarstava financija na građanstvo standard u Europskoj uniji. Bloomberg je nedavno pisao da Talijani sada drže skoro 11 posto duga svoje države
Izdanje narodne obveznice ovog proljeća izazvalo je veliku pažnju građana, uložili su u nju oko 1,3 milijarde eura uz kamatu od 3,65 posto, pa je realno za očekivati da bi i ulaganje u kratkoročni državni dug, što sada priprema Ministarstvo financija, moglo biti popularno.
U Hrvatskoj udruzi banaka novo izdanje uopće za sada ne žele komentirati, kažu da ne raspolažu s detaljnim podacima. No, iako nam je nekoliko stručnjaka reklo da su se banke protivile izdavanju narodne obveznice, jer je izazvala odljev štednje, iz njihove udruge odgovaraju u pozitivnom tonu i kažu da su banke tu obveznicu snažno poduprle i „doprinjele njezinom uspjehu omogućavanjem plasmana obveznica kroz bankarsku maloprodajnu mrežu“.
Fajdetić: Pozdravljam izdanje trezorskih zapisa za građane
Financijski stručnjak, ujedno veteran domaće fondovske industrije Hrvoje Fajdetić pozdravlja u komentaru za N1 najavljena izdanja trezorskih zapisa za građane, uz opasku da je orijentacija ministarstava financija na građanstvo standard u Europskoj uniji.
Detalji o izdanju bit će objavljeni, kako su rekli u Ministarstvu financija, za nekoliko tjedna, što znači otprilike početkom rujna. Kako je u bankama kamata na štednju jedva iznad nule, ili oko jedan posto, država će na svoj kratkoročni dug, do godine dana, sigurno građanima ponuditi osjetno više, pa bi bilo nerazumno, čini se, tu priliku ne iskoristiti iako neće „pokriti“ inflaciju. Inače, dug u trezorskim zapisima države je sada oko 2,32 milijarda eura, a sljedeća aukcija za institucionalne ulagače je zakazana za 16. kolovoza za 150 milijuna eura, a na posljednoj, održanoj početkom veljače, izdanje je bilo vrijedno 921 milijun eura.
Hoće li, paralelno s „narodnim trezorcima“ država uvesti i izvanredni jednokratni porez na visoke profite banaka za 2023.godinu, koji se generiraju najviše od rasta prihoda od kamata, još se „razmatra“.
„Uložio sam i u narodne i u obveznice Zagrebačkog holdinga jer one čine dobru disperziju u mojem dioničkom portfelju. Točno je da ne pokrivaju inflaciju, no država mora uzeti u obzir fer cijenu duga, a koja je trenutno ispod stope inflacije“, kaže pak Fajdetić za N1.
Prve narodne obveznice bile su pokazna vježba
U proljeće, kad se pokazalo da su građani i te kako zainteresirani za narodnu obveznicu, ekonomist Željko Lovrinčević je ocijenio da je to bila „dobra pokazna vježba“, odnosno da se osvijestilo da se „država kod građana može zadužiti bez posrednika koji će svu zaradu preliti svojim vlasnicima u inozemstvo“. Govoreći u intervjuu za Novi list rekao je da je sigurno postojalo opiranje banaka takvom izdanju, no da bi država odmah trebala početi razmišljati da isto napravi ujesen, nakon turističke sezone. Ulaganje stanovništva u državni dug, kroz obveznice ili trezorske zapise, nije neobično na američkom ili europskom tržištu, kako ukazuju stručnjaci, pa to u situaciji preniskih kamatnih stopa na štednju (u nekim su zemljama bile i negativne) građani rado čine, primjerice, Talijani, ali i Britanci i drugi. Ujedno, država tako postaje manje ovisna o stranim kreditorima, a kamate na dug ostaju u zemlji.
Talijani sada drže 11 posto duga svoje države
Bloomberg je nedavno pisao kako talijanski građani sada drže skoro 11 posto duga svoje države, a rasli su u zadnje vrijeme i udjeli državnog duga koje drže građani u Španjolskoj i Portugalu. Pojašnjavaju kako potrošači vole obveznice jer ih se ocjenjuje relativno sigurnima i u većini zemalja nose veće prinose nego što banke nude za štednju. Naravno, cijela procedura mora biti jednostavna i pristupačna za nevješte ulagače, a u Italiji ju je Vlada reklamirala u stilu: kupiti državne obveznice jednostavno je kao skuhati kavu.
Iz HUB-a u odgovoru na upit N1 oko najave da će građani moći ulagati u kratkoročni državni dug kažu da „banke pružaju podršku Vladi RH te podržavaju inicijative koje unaprjeđuju financijska tržišta u Hrvatskoj, ali i potiču građane na investiranje i utječu na povećanje razine financijske pismenosti“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare