FOTO / Kada se onda uvode carine? Trump državama šalje pisma: Među pogođenima i Srbija i BiH

Trump kaže da će biti poslan „12, možda 15“ pisama, no također spominje da su sa nekim zemljama već postigli dogovor, pa im neće slati pisma nego će s njima ostvariti sporazum.

Pisma o carinama

Rok za postizanje dogovora je 9. srpnja. Zemlje koje do tada ne postignu dogovor dobit će pisma o carinama.

Carine će formalno stupiti na snagu 1. kolovoza, bez obzira na to kada su pisma poslana. Međutim, Trump je tijekom razgovora bio nejasan oko toga kada točno carine kreću, pa je njegov ministar trgovine Howard Lutnick morao pojasniti:

"Carine stupaju na snagu 1. kolovoza, a dogovori i odluke o stopama donose se sada", prenio je Guardian.

Podsjećamo da je još u travnju Trump najavio osnovnu carinsku stopu od 10% za većinu zemalja, s mogućnošću da neke zemlje plate i do 50%. No, tada je odgodio punu primjenu tih carina do 9. srpnja (uz privremeno zadržavanje samo 10% carina).

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je velike carine (25-40%) na uvoz iz 14 zemalja, uključujući bliske saveznike poput Japana i Južne Koreje, uz mogućnost dodatnih carina za mnoge druge države.

Uvodi se carina 14 zemalja: Među njima i Srbija i BiH

Među njima su i bliski američki saveznici poput Japana i Južne Koreje, ali i Laos, Mjanmar, Bangladeš, Kambodža, Tunis, Južnoafrička Republika, Malezija, Kazahstan, Tajland, Indonezija, Srbija te Bosna i Hercegovina.

Iako je američka industrija u prvom kvartalu 2025. ostvarila blagi rast i najavljene su nove investicije (npr. US Steel i Nippon Steel), sektor proizvodnje još uvijek zaostaje za povijesnim razinama. Danas industrija čini tek oko 10% američkog BDP-a i zapošljava 12,75 milijuna ljudi, znatno manje nego krajem 1970-ih kada je zapošljavala gotovo 20 milijuna, piše AlJazeera.

Očekuju se dodatne carine

Budući da je do sada postignuto vrlo malo trgovinskih sporazuma, očekuje se da će Trumpova administracija uskoro najaviti i nove carine za mnoge druge zemlje. Trump i ministar financija Scott Bessent najavili su u nedjelju da će nove carine stupiti na snagu 1. kolovoza.

Trumpova početna najava 2. travnja, nazvana "Dan oslobođenja", o uvođenju carina prema gotovo svim zemljama svijeta uzdrmala je financijska tržišta. Naknadno je privremeno odustao od potpune primjene, proglasivši 90-dnevno odgodu viših carina, ali je istovremeno uveo osnovnu stopu carine od 10 posto za sve trgovinske partnere.

Sada se mnogi stručnjaci boje da bi nove carine, doista budu uvedene 1. kolovoza mogle gurnuti svjetsko gospodarstvo u recesiju.

Trump tvrdi da će carine pomoći u smanjenju trgovinskog deficita, potaknuti američku proizvodnju i zaštititi radna mjesta. Smatra da će carine potaknuti potrošače da kupuju više proizvoda američke proizvodnje, povećati porezne prihode i privući više investicija u SAD.

Kakvo je trenutno stanje američke industrije?

U pokušaju revitalizacije domaće industrije, Trump je 30. svibnja najavio investiciju od 14 milijardi dolara kroz partnerstvo US Steel-a i Nippon Steel-a, za koju Bijela kuća tvrdi da će otvoriti 70.000 radnih mjesta.

Administracija također ističe nove investicije proizvođača automobila, tehnoloških tvrtki i prehrambene industrije kao dokaz povratka proizvodnje u SAD.

Prema podacima američkog Ureda za ekonomsku analizu, proizvodnja je u prvom tromjesečju 2025. pridonijela gospodarstvu s 2,9 bilijuna dolara, što je povećanje od 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Time je proizvodnja i dalje među četiri najveća sektora, iza financijskih usluga, stručnih i poslovnih usluga te državnog sektora.

Što nedostaje?

No, stručnjaci upozoravaju da će povratak proizvodnje na razinu kakvu je imala u "zlatnim godinama" biti vrlo težak. Nedostaju ključni elementi poput kvalificirane radne snage, veće državne potpore i suvremenih tehnologija.

Kako SAD stoji u odnosu na ostatak svijeta?

SAD je izgubio udio u globalnoj proizvodnji, dok je Kina preuzela vodeću poziciju. Kina je 2022. doprinijela svjetskom BDP-u s 4,8 bilijuna dolara kroz proizvodnju, dok je SAD iste godine dodao 2,7 bilijuna dolara.

Ipak, SAD ostaje veliki proizvođač – stvara više proizvodne vrijednosti nego treća, četvrta, peta i šesta zemlja zajedno. I to postiže s daleko manje radnika nego njegovi konkurenti.

Cilj mjera je zaštititi američku proizvodnju, smanjiti trgovinski deficit i očuvati radna mjesta, no stručnjaci upozoravaju da bi ove carine mogle izazvati globalnu recesiju i dodatno narušiti trgovinske odnose.