Prošlog mjeseca najavljeno je da bi mogle porasti kamatne stope, a ekonomisti navode da bi najpogođeniji mogli biti oni koji imaju najduže rokove dospijeća. Kao jedna od opcija koju građani mogu napraviti da se zaštite u ovoj situaciji jest prelazak na kredit s fiksnom kamatnom stopom, što neke banke nude. Istražili smo koje su ostale opcije građanima na raspolaganju, a o svemu smo pitali Hrvatsku udrugu banaka (HUB), Hrvatsku narodnu banku (HNB), kao i sve najveće banke koje posluju u Hrvatskoj (PBZ, Erste, Zagrebačku banku i Raiffeisen banku).
Koje opcije imaju građani?
Iz HUB-a navode da trenutno ništa ne sugerira na to da građani imaju poteškoće u izvršavanju svojih obveza, ali da se uvijek mogu javiti banci za razgovor kako bi pronašli optimalno rješenje.
“Naime, banke u redovnoj proceduri na individualnoj razini nude mogućnost ili konverzije promjenjivih kamatnih stopa u fiksne ili mogućnost refinanciranja novim plasmanom uz fiksnu kamatnu stopu, a u tom slučaju postoje troškovi fiksiranja kamatne stope ili aneksiranja / sklapanja ugovora o kreditu – poput javnobilježničkih troškova”, objašnjavaju iz HUB-a.
VEZANE VIJESTI
Iz HNB-a dodaju da je odluka o fiksiranju kamatne stope na svakom pojedincu, ali pojašnjavaju da “poželjnost fiksiranja ovisi mnogim čimbenicima, poput ranjivosti potrošača u odnosu na mogućnost rasta kamatnih stopa te o toleranciji prema riziku samog potrošača budući da je kretanje kamatnih stopa u narednim godinama gotovo nemoguće predvidjeti”. Poručuju da se građani uvijek mogu za savjet obratiti i u vlastitoj banci.
“Fiksiranje kamatne stope na određeno razdoblje ili do dospijeća je jedini način na koji se potrošači mogu zaštititi od rizika rasta kamatnih stopa”, istaknuli su iz HNB-a.
Iz Erste banke također navode da će trend kretanja kamatnih stopa vrlo vjerojatno biti uzlazan u idućim godinama te da građanima, da bi se zaštitili, nude opciju promjene vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu.
“Naime, odabirom fiksne kamatne stope klijenti imaju mogućnost zaštititi se od rizika mogućeg rasta referentnih kamatnih stopa u budućnosti, odnosno osigurati se od mogućeg utjecaja takvih kretanja na visinu kamatne stope. S druge strane, klijenti koji nastave koristiti promjenjivu kamatnu stopu tijekom otplate kredita, i dalje će snositi dio rizika njezinog mogućeg rasta u budućnosti, iako ona u nekim razdobljima može biti i niža u odnosu na fiksnu”, pojašnjavaju iz Erste banke.
Zbog toga su iz Erste banke počeli sa slanjem osobnih obavijesti svim klijentima, korisnicima stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR, u kojoj je detaljno predstavljena mogućnost promjene kamatne stope.
Tako su postupili i u PBZ-u; iz ove banke su još u srpnju obavijestili korisnike postojećih stambenih kredita s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom vezano uz šestomjesečni EURIBOR o mogućnosti ugovaranja fiksne kamatne stope. Iz PBZ-a su također poručili da se svi zainteresirani klijenti mogu dodatno informirati u poslovnicama banke.
Koliko bi kamatne stope mogle rasti?
Iz HUB-a navode da nije moguće precizno definirati koliko će rasti kamatne stope, ali ističu da ne očekuju kratkoročan i velik porast kamatnih stopa u Hrvatskoj.
“Europska središnja banka, u skladu s očekivanjima, nastavila je s podizanjem ključnih kamatnih stopa, te se očekuje da će nastaviti s istom politikom ovisno o kretanju inflacijskih i gospodarskih izgleda, a u cilju što što skorijeg povratka inflacije na srednjoročni inflacijski cilj od 2%”, dodaju iz HUB-a.
Također navode da, gledajući posljednje podatke za kolovoz, u Hrvatskoj još nije zabilježena značajnija promjena kamatnih stopa. “Ali, u narednom razdoblju, osobito iduće godine, to se ne može isključiti ako ECB nastavi sa monetarnim zaoštravanjem”, upozoravaju.
O rastu kamatnih stopa pitali smo i HNB. “Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite hrvatskim poduzećima u rujnu je porasla za 0,27 postotnih bodova na godišnjoj razini, a kod novoodobrenih kredita stanovništvu ostvaren je godišnji rast od tek 0,06 postotnih bodova. Tako, uz izuzetak kamatnih stopa na stare kredite koji su vezani uz Euribor, što je otprilike petina svih kredita odobrenih kućanstvima uz promjenjivu kamatnu stopu, a kod poduzeća je nešto više od polovice takvih kredita, još uvijek nema zamjetnih pritisaka na porast kamatnih stopa.”
Ipak, ističu da su kamatne stope u Hrvatskoj još uvijek na razmjerno niskim razinama te navode da su kamatne stope na novoodobrene stambene kredite u Njemačkoj trenutno više nego u Hrvatskoj.
Tko je najpogođeniji?
Iz HNB-a dodaju da bi posebno mogli biti pogođeni građani koji imaju “kredite s promjenjivim kamatnim stopama te oni kojima je razdoblje početnog fiksiranja razmjerno kratko u odnosu na dospijeće, odnosno oni kojima bi razdoblje fiksiranja moglo isteći u trenutnoj okolini pooštrenih uvjeta financiranja”.
“Najsnažniji učinak rasta referentnih kamatnih stopa na trošak otplate kredita prisutan je kod onih dužnika koji drže kredite razmjerno dugog dospijeća”, dodaju iz HNB-a.
VEZANE VIJESTI
Koliko bi taj rast iznosio u stvarnosti, pojasnili su i na primjeru. “U slučaju rasta kamatne stope za jedan postotni bod za svaku dodatnu godinu preostalog dospijeća relativni trošak otplate raste za otprilike 0,5 postotnih bodova. Tako bi primjerice za kredit preostale ročnosti 10 g. uz promjenjivu kamatnu stopu koja trenutno iznosi 3%, u slučaju rasta kamatne stope od 1 postotnog boda trošak otplate porastao za nešto više od 5%.”
Još je jedna skupina građana koja bi se mogla naći na udaru. “Oni potrošači koji odvajaju znatniji iznos dohotka na otplate kredita ranjiviji su u slučaju kamatnih stopa na kredite, jer bi im rast troška otplate dodatno opteretio dohodak te ih tako prisilio na smanjenje potrošnje, a u najgorem slučaju uzrokovao poteškoće s redovitim servisiranjem duga po kreditima.”
Gostujući prošlog mjeseca u Newsroomu, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić objasnio je da bi posebno pogođeni mogli biti i oni građani čiji su krediti vezani uz EURIBOR.
“Građani koji imaju kredite vezane za EURIBOR su već primijetili lagani rast kamatnih stopa, a to će se vjerojatno i nastaviti”, rekao je tom prilikom Šošić.
To ističu i iz Erste banke. “Transmisija očekivanog rasta referentnih kamatnih stopa brža je kod klijenata s kreditom vezanim uz EURIBOR, dok s druge strane raširena upotreba NRS-a u formiranju kamatnih stopa smanjuje izloženost kamatnom riziku, odnosno rast tereta otplate bit će postupan i uz vremenski odmak u skladu s prirodom određivanja NRS stope.”
Na tom je tragu i procjena HNB-a. “Naime nakon višegodišnjeg razdoblja, u kojemu su se bilježile negativne vrijednosti EURIBOR-a, u razdoblju od siječnja 2022., kada je zabilježena razina od -0,5 posto, 6-mjesečni EURIBOR porastao je za 2,39 postotnih bodova te se krajem rujna kretao na razini od 1,85 posto. Kod 12-mjesečnog EURIBOR-a u istom se razdoblju bilježi i snažniji porast od oko 3,12 postotnih bodova te se krajem rujna kreće na razini od 2,63 posto.”
“Shodno tome, porast referentne kamatne stope EURIBOR-a u određenom obujmu će se prelijevati na promjenjive kamatne stope vezane uz navedenu referentnu kamatnu stopu. Izloženost porastu kamatnih stopa i visine anuiteta ovisi o individualnoj situaciji svakog klijenta, odnosno veličini i ročnosti kredita”, rekli su nam iz HUB-a.
Građanima se savjetuje da razgovaraju sa svojom bankom o dostupnim mogućnostima zaštite od kamatnog rizika ako procijene da bi porast troška anuiteta mogao prouzročiti financijske poteškoće.
Kako nam pomaže euro?
Iz HNB-a navode da nam u ovoj situaciji može pomoći i ulazak u europodručje, i to dvostruko.
“Prvi kanal djeluje kroz smanjenje rizika države, što onda posredno utječe i na kamatne stope koje banke zaračunavaju svojim klijentima. Drugi kanal djeluje kroz smanjenje regulatornog troška bankarskog posredovanja, što je povezano sa spomenutim usklađivanjem monetarnog instrumentarija”, pojašnjavaju iz HNB.
Takav stav dijele i u Erste banci. “Imajući u vidu skori ulazak RH u monetarnu uniju, koristi integracije poput praktičnog ukidanja valutnog rizika te doprinosa smanjenju premije na rizik, kao i činjenicu da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, u određenoj mjeri bi svakako trebao biti ublažen.”
NAPOMENA: Stajalište HUB-a dijele i Zagrebačka i Raiffeisenbank.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!