Čak 104 milijuna kuna penala je Petrokemija platila dobavljačima plina koji su ujedno bili njeni većinski vlasnici i utjecali na odluku o zaustavljanju proizvodnje početkom ožujka 2022. godine, a tako i na iznos koji je kompanija na kraju platila za ugovoreni, ali nepreuzeti plin. Uprava je podatak o penalima prezentirala Nadzornom odboru najkasnije u veljači ove godine, kako pokazuje dokument u koji je N1 imao uvid, ali o tome nije bilo rasprave iako iznos premašuje dobit Petrokemije. Član NO-a u ime države je Tomislav Pokaz, premijerov savjetnik, a na upit N1 penale nije htio komentirati, kao ni CERP koji upravlja državnim dionicama
Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva prošlog je mjeseca prvi puta pokrenuo proizvodnju otkako je ona ugašena početkom ožujka 2022. godine zbog rekordno visokih cijena prirodnog plina. Kako pak sada doznaje N1, Petrokemija je u tako teškoj poslovnoj godini platila još i 104 milijuna kuna penala svojim dobavljačima plina, Ini i PPD-u, ujedno tada njenim većinskim suvlasnicima preko tvrtke Terra Mineralna gnojiva.
Podatak o plaćenim penalima stoji u posebnoj prezentaciji koju je Uprava u veljači pripremila za sjednicu Nadzornog odbora Petrokemije, u kojem je i predstavnik države kao značajnog suvlasnika, uz napomenu da su penali bili među glavnim uzrocima rasta troškova. To nije posebno istaknuto u tekstualnom dijelu izvješća za 2022. godinu kojeg je Petrokemija proljetos poslala Fini.
Penali veći od lanjske dobiti
Kako nam je pak rekao jedan od sugovornika upoznat s problematikom, o tom trošku nije bilo rasprave za vrijeme elektroničke sjednice NO-a u veljači, a niti na idućim sjednicama. Usporedbe radi, u pitanju je iznos koji je veći od cjelokupne dobiti koju je Petrokemija prijavila za 2022. godinu (80 milijuna kuna), ostvarene zahvaljujući trgovanju uvoznim mineralnim gnojivima, među ostalim i iz Rusije.
Penali su, dakle, plaćeni dobavljačima koji su ujedno bili većinski vlasnici kompanije i kao takvi utjecali na odluke o proizvodnji te potrebama za prirodnim plinom kao glavnom sirovinom Petrokemije, pa su stoga indirektno mogli utjecati i na iznos koji je kompanija na kraju platila za ugovoreni, ali nepreuzeti plin (penali). U financijskom izvještaju se navode, inače, ukupni iznosi transakcija Petrokemije s njenim vlasnicima u 2022. godini za kupnju robe i usluga, pri čemu s PPD-om stoji 381 milijun kuna (u 2021. godini 687 milijuna kuna), a Inom 372 milijuna kuna (u 2021. godini 720 milijuna kuna).
Za ovu godinu ugovorna obveza za plin s PPD-om
Zanimalo nas je da li se u Petrokemiji to ipak pokušalo izbjeći penale ili barem smanjiti iznos na teret kompanije (pa posredno i države kao suvlasnika), ali odgovore nismo dobili. Postavlja se k tome i pitanje da li u ovoj godini, kada je većinski vlasnik postala turska grupacija Yildirim, također prijeti penalizacija i u kojem iznosu.
Naime, u bilješkama uz financijski izvještaj grupe Petrokemije za 2022. godinu, a vezano za ugovorne i kapitalne obveze, stoji da grupa ima ugovornu obvezu za kupovinu prirodnog plina s dobavljačem Prvo plinarsko društvo (PPD). Prema ugovoru koji je na snazi, u razdoblju od siječnja do rujna 2023. godine ima ugovorenu količinu prirodnog plina 200 milijuna S/m3, potrebnog u potencijalnom proizvodnom ciklusu, a vrijednost mu je bila procijenjena na oko 195 milijuna eura. Spominju se i mogući penali. „Grupa ima mogućnost preuzimanja i manjeg dijela ugovorenih količina, uz rizik penalizacije za manje preuzete količine“, piše u bilješkama s kraja travnja ove godine.
Iz aktualne Uprave Petrokemije koju od početka svibnja u ime turskog vlasnika vodi Ali Odabaş nisu reagirali na naš višekratno ponovljen upit o nabavci plina i mogućim penalima. Predstavnici države koje smo kontaktirali, a po prirodi stvari bi trebali biti zainteresirani – jer plaćanje tako visokih iznosa opterećuje poslovanje, utječe na investicije i potencijalno šteti državi kao dioničaru – u svojim odgovorima nisu niti pokušali objasniti spomenuti milijunski iznos koji je već plaćen ili pozadinu toga. Radi se o članu Nadzornog odbora Petrokemije kojeg je imenovala država Tomislavu Pokazu, inače premijerovu savjetniku, te ravnatelju Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) Milanu Plećašu. CERP u ime države raspolaže s 17,9 posto dionica Petrokemije.
Odgovor PPD-a: To je uobičajeno
Iz PPD-a u vlasništvu Pavla Vujnovca su nam poručili da su penali o kojima pitamo naknada za odstupanje od ugovorenih količina i rokova isporuke te da je to “uobičajena sastavnica ugovora o kupoprodaji plina, a pokriva troškove koji za prodavatelja nastaju zbog neispunjenih ugovornih obveza od strane kupca“. Dodali su da „takve i puno rigoroznije naknade za odstupanja od ugovorenih količina i rokova isporuke ima i PPD u ugovorima sa svojim dobavljačima”. Ukratko, po njima tu nema baš ništa sporno. Pritom su izjavili da „nije točno da je Petrokemija platila PPD-u penale za plin u iznosu od 104 milijuna kuna“, podsjetivši kako PPD lani nije bio jedini dobavljač. Ukratko, iznos naknade su vjerojatno podijelili s Inom koja je, neslužbeno saznajemo, ugovor u međuvremenu, tijekom prošle godine, raskinula.
Član NO-a Tomislav Pokaz, koji je svoj mandat nastavio i nakon što je Terra Mineralna gnojiva prodala svoje dionice turskoj grupi Yildirim, odgovorio nam je preko Vladine službe za odnose s javnošću, ali iznos penala od 104 milijuna kuna pritom nije spomenuo, pa stoga niti objasnio je li u tom aranžmanu po njemu bilo nešto problematično. Bivši predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač sada je šef u Pivovari Daruvar, ali nije želio dati komentar.
Tomisalv Pokaz: NO je to primio na znanje
Pokaz je pak naveo da je Uprava održala perzentaciju na sjednici NO-a održavanoj elektroničkim putem od 15. veljače do 21. veljače ove godine, a da “Nadzorni odbor ne glasuje za usvajanje ove točke, već ju samo prima na znanje”. U toj je prezentaciji, kaže, Uprava izvijestila o “poslovnoj politici, rentabilnosti poslovanja, tijeku poslovanja, prihodima i općem stanju Društva, obuhvaćajući sve funkcije koje su u isključivoj nadležnosti Uprave”. Istaknuo je pak da je Petrokemija uspjela završiti godinu s neto dobiti, dok je godinu prije imala gubitak, kao i da je došlo do smanjenja neto duga uz očuvanje radnih mjesta.
Vezano za mogućnost penalizacije za plin i u ovoj godini, on također nije bio konkretan. Spomenuo je da je 31. svibnja održana sjednica NO-a na kojoj je jedna od točaka bila prethodna suglasnost na sklapanje Dodatka 1 Okvirnom ugovoru o opskrbi prirodnim plinom, ali detalje nije iznio jer je riječ o materijalima koji su poslovna tajna. Navodi i da je 13. srpnja od nove Uprave Petrokemije zatražio da mu se dostave podaci o planu ulaganja u Petrokemiju. Kako se čini, još čeka, a država, odnosno CERP, još nije donio odluku hoće li, i po kojoj cijeni, pokušati prodati Turcima svoj manjinski paket dionica. Prvi pokušaj, po cijeni od 305 milijuna kuna u svibnju 2022. godine, nije uspio.
CERP: To je stvar Uprave
Iz CERP-a su nam oko penala za plin odgovorili da uprava vodi poslove društva i zastupa ga, pa su naša pitanja u njezinoj nadležnosti, a to su otprilike poručili i iz Ministarstva gospodarstva uz pojašnjenje da, sukladno vlasničkom udjelu, Yildirim grupa upravlja Petrokemijom te je odgovorna za operativno poslovanje i rezultate. Prije toga, od 2018. godine kada je tvrtka Terra Mineralna gnojiva stekla većinski udio te postavila menadžment, „sve operativne odluke o poslovanju, nabavci sirovina, energenata, prodajnim politikama te odluke o pokretanju ili pak zaustavljanju proizvodnje donosi menadžment u suglasju s većinskim vlasnikom“.
Upravo u tom dijelu rečenice, „u suglasju s većinskim vlasnikom“, krije se vjerojatno i ključ odgovora oko iznosa lanjskih milijunskih penala za plin, ali to kao da nikoga iz redova manjinskih dioničara (države) ne zanima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!