Hrvatsko gospodarstvo palo je prošle godine 8,9 posto, ove godine se očekuje rast od 5,3, a sljedeće 4,6 posto, objavila je u četvrtak Europska komisija u svojim zimskim ekonomskim prognozama.

“Procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini palo za 8,9 posto. Ovaj nagli pad uglavnom se može pripisati utjecaju pandemije covida-19 na izvoz usluga, posebno turizma, koji je znatno pretrpio zbog pada potražnje za zračnim putovanjima i nametanja ograničenja putovanja u mnogim zemljama”, navodi Komisija.

Također je pala i privatna potrošnja, što dovodi do prisilne štednje i štednje iz opreza.

Pad manji nego u prijašnjim prognozama

Pad je nešto manji u odnosu na jesenske ekonomske prognoze iz studenoga prošle godine, kada je Komisija procjenjivala pad od 9,6 posto. U jesenskim prognozama Komisija je prognozirala rast u 2021. od 5,7 posto (sada u zimskim prognozama 5,3), a za sljedeću godinu rast od 3,7 posto (sada u zimskim prognozama 4,6 posto).

Po očekivanom rastu BDP-a u 2021., Hrvatska je treća među 27 članica EU-a, iza Španjolske koja očekuje rast od 5,6 posto i Francuske, 5,5 posto.

Hrvatska četvrta po procjeni visine pada

No, Hrvatska je i četvrta u EU po procjeni visine pada BDP-a u prošloj godini iza Španjolske (- 11 posto), Grčke (-10 posto), Malte ( – 9 posto).

Komisija navodi da u ovim prognozama nisu uzete u obzir mjere i projekti koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, tako da su moguće i veće stope rasta u ovoj i sljedećoj godini. Hrvatska kroz Mehanizam za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 5,94 milijarde eura bespovratno i 3,61 zajmova. Već ove godine može dobiti 13 posto predviđenih sredstava kao predfinanciranje.

Komisija navodi da je, nakon što je BDP u trećem tromjesečju 2020. bio bolji od očekivanog, u četvrtom tromjesječju ponovno je došlo do pada zbog uvođenja mjera radi suzbijanja pandemije.

Rast od 5,3 posto u 2021.

Ove se godine očekuje rast od 5,3 posto s obzirom da se očekuje rast domaće potražnje nakon popuštanja mjera uvedenih zbog covida-19 i nakon što više građana bude procijepljeno.

Suzdržana potražnja zajedno s postupnim oporavkom tržišta rada trebala bi potaknuti privatnu potrošnju. Očekuje se rast investicija s obzirom na već sada snažnu dinamiku u građevinskom sektoru te na obnovu Banije i Zagreba koji su stradali u potresu. Također se očekuje i postupni oporavak u pogledu dugoročnih investicija. Oporavak vanjske potražnje bit će nejednak. Očekuje se snažan rast robnog izvoza zahvaljujući poboljšanim svjetskim izgledima, ali predviđa se da će izvoz usluga ostati prigušen i u 2021. i u 2022. godini u usporedbi s razinom iz 2019. godine i to uglavnom zato što će oporavak u sektoru putovanja i ugostiteljstva vjerojatno potrajati nekoliko godina.

Stopa inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) pala je na nula posto u 2020. godini, dok je osnovna inflacija ostalo uglavnom stabilna na oko jedan posto. Kako se učinak prošlogodišnjeg pada cijena nafte gubi, očekuje se da će inflacija lagano porasti 2021. godine, ali bi trebala ostati prigušena tijekom prognoziranog horizonta (1,2 posto 2021. i 1,5 posto 2022.).