Ekonomist Vuk Vuković u Novom je danu komentirao gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, podizanje hrvatskog kreditnog rejtinga agencije Fitch, uvođenje eura i druge aktualne teme.
“Problem je s jedne strane brz oporavak koji je posljedica ogromnog pada, a s druge inflatorni pritisak imamo što je očekivano. Inflacija je uvezena, nije to nešto autohtono hrvatsko. Veselim se činjenici da su ljudi uspjeli zaraditi kroz turizam, stvari su se počele oporavljati. Vjerujem da će se to prebaciti na standrad građana, ne znam koliko na plaće koje bi trebale rasti, ali firme su preživjele i to je dobro”, rekao je Vuk Vuković i dodao o problemu ulaganja kod malih i srednjih kompanija:
VEZANE VIJESTI
“To je standarno pitanje kočenja našeg razvoja. Što premijer govori, sve stoji, imamo pozitivnu makroekonomsku sliku i zadržavanje pozitivnog rejtinga. Ali s druge strane postoje strukturalne nestabilnosti. Prošle godine smo imali makroekonomski šok, stvari se vraćaju, ali i dalje imate strukturalne probleme – privlačenje investicija, problemi malih firmi s vođenjem poslovanja, problem pravosuđa koji koči ekonomski napredak, tu nema toliko pomaka.”
Komentirajući dug države rekao je: “Činjenica je da je dug problematičan, ali i povećanje rejtinga će nam pomoći da se servisira taj dug što može biti medvjeđa usluga jer ne tjera na reformu nego se može nastaviti financirati novim zaduživanjem uz jeftiniju kamatu pa se problem ne rješeva nego se prolongira neodrživi sustav.”
Vuković objašanjava da Fitchov rejting znači manje kamatne stope kad se država zadužuje, a na pitanje zašto je naša cijena zaduženja viša nego primjerice u Sloveniji, pojasnio je:
“Tu dolazimo do strukturalnih razloga. Dok se ne provedu konkretne reforme, ne možemo doći do razine Slovenije, Češke i nekih zemalja EU. Možemo imati povoljni makroekonomski okvir, ali da kamate padnu na razinu Slovenije, treba korak prema strukturalnom razvoju.”
Govoreći o blokadi cijene goriva dodao je: “Na smanjenje cijena benzina se gledalo kao socijalnu mjeru, ali to nijedna država nije napravila. Kod ograničenja cijena uvijek dolazi do nestašica, nadam se da neće trajati dulje od mjesec dana. Da nema ograničenja, ne bi toliko skočila cijena, ali država opet nije napravila korak rezanja trošarina ili da reže od svog BDP-a. To je loš primjer politke, što se tiče cijena ostalih energenata, mi smo mali, mi smo preuzimatelji cijena, kod nas se može utjecati poreznom politikom koja može biti stimulativna na pad cijena.”
Smatra da pandemija i dalje može izazvati ogromne troškove kao i udar na građane:
“Izuzetno. Uvijek postoji bojazan od novog lockdowna. Zato Vlada u pravilu ne razmišlja o toj mjeri jer si to ne možemo priuštiti. Kad imate razvučen zdravstveni sustav koji će opet biti pod pritiskom, onda imate nesrazmjer između onog što želimo i možemo. Posljedica duga u zdravstvenom sustavu je isto posljedica strukturnih problema. Ako to hoćemo dovesti u red, trebamo se baviti drugim tipom problema, ne samo bilancama.”
“Prošle je godine povećana nelikvidnost, ove godine malo bolje. I dalje imamo standardne kočnice – Vladine politike poput ograničenja cijena, najave zabrane rada nedjeljom, uvijek postoje mali strukturni šokovi, ali u globalu firme i dalje muku muče s neadekvatnom radnom snagom, rastom troškova…”, dodaje o problemu privatnog sektora.
Kamate su vezane uz kamatu koju država uspije ostvariti pa bi se to trebalo poboljšati, istaknuo je Vuković.
“Suverenost valute nikad nismo imali”
Prokomentirao je uvođenje eura i argumente protivnika uvođenja nove valute.
“Kod svih takvih velikih odluka, imate dobitnike i gubitnike. Ulaskom u EU smo imali više koristi, a s druge strane slično je s učinkom ulaska u euro. S obzirom na iskustva drugih zemalja očekujem više dobitnika i više koristi – bolje uvjete kreditiranja, jeftinije kamatne stope i slično”, rekao je i dodao:
“Mi suverenost nismo nikad imali, od početka Hrvatske i uvođenja kune, ona je bila vezana uz marku, danas uz euro. HNB ima limitirane ruke jer Hrvati većinom štede u stranim valutama, preko 85% je štednje u eurima, krediti su na 50%. Kune su krenule tek nakon afere s švicarcima. I još uvijek se cijene iskazuju u eurima, primjerice kad prodajete stan. Takva je onda i struktura ekonomije. Naša struktura ekonomije uvjetuje da uđemo u eurozonu.”
Sustav podložan korupciji
Dotaknuo se na kraju i afere Softver.
“Tema namještenih javnih natječaja, primjer bivše ministrice – to govori o tome koliko je sustav još uvijek podložan korupciji i koliko nemamo mehanizme kontrole. Što se tiče ove afere, nisam siguran da će se takve stvari moći bolje kontrolirati, posebno u Nacionalnom planu oporavka. Ako je šef Agencije uhvaćen u problemu koruptivnog nadzora, pitanje je kako će se taj novac distribuirati”, rekao je Vuk Vuković.
.mxf.jpg)
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare