U Hrvatskoj se početkom ljetnog reda letenja u ožujku i travnju ne očekuje znatniji zračni promet, njegovo intenziviranje moguće je tek krajem svibnja i u lipnju, što će prije svega ovisi o intenzitetu pandemije, procijepljenosti i mjerama ograničenja putovanja u pojedinim zemljama, istaknuto je u petak na online seminaru o zrakoplovnoj industriji.

Seminar/webinar pod nazivom nazivom “Aviation Arena – Perspektive i izazovi zrakoplovne industrije u 2021.” organizirala je agencija BSEA s nekoliko stručnjaka iz Hrvatske iz zrakoplovne industrije.

Sudionici su istaknuli da je početni optimizam za tu industriju za ovu godinu splasnuo uslijed nastavka širenja pandemije covida-19 s novim sojevima virusa, ali i slabijeg procjepljivanja stanovništva u Hrvatskoj i Europi od očekivanog.

Složili su se s ocjenom da je 2020. zbog pandemije bila najteža godina u povijesti zrakoplovne industrije te da će trebati dosta vremena za njezin oporavak, a pitanje je hoće li ikada i uspjeti dostići rekordne brojke po broju putnika i letova iz 2019. S otkazivanjem prvih najavljenih letova po Europi za ožujak i travanj zapravo se produljuje ‘agonija’ u toj industriji, koja je, kao i turizam i drugi vezani sektori, ‘poletjela na krilima optimizma’ zbog cjepiva i odličnih najava za 2021. za letove po Hrvatskoj i Europi, no sada tog optimizma više nema.

Oporavak prometa teško predvidjeti

“Perspektiva nije nimalo bajna, najave su sve manje optimistične, a i sve manje se itko u industriji i usudi nešto predviđati zbog neizvjesnosti uslijed pandemije. Problem je i fleksibilnost i kako će se tko moći brzo snaći s letovima i osobljem kada letovi počnu, kao i stalni troškovi i likvidnost kompanija”, kazao je Tomislav Mihetec iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe.

Iznio je da Eurocontrol ima tri scenarija oporavka industrije, koji su vezani za brzinu procjepljivanja, pa tako ako u 2021. cjepivo bude dostupno mnogima, razinu prometa iz 2019. moguće je dostići 2024. No, kako je kazao, to je već ‘palo u vodu’ jer nije takva situacija s cjepivom.

Po drugom scenariju, uz veliko procjepljivanje u 2022., dosezanje razine prometa iz 2019. očekuje se tek 2025. ili 2026. No ako se ni 2022. s cijepljenjem ne poboljša situacija, nastupa treći scenarij, prema kojem se povratak prometa na razine prije pandemije očekuje tek 2030.

Slično se prognozira i za Hrvatsku, navodi Mihetec, dodavši da se u lipnju i srpnju ove godine najoptimističnije može očekivati do 1.200 letova dnevno, dok ih je u tim mjesecima 2019. bilo oko 2.700, a u kolovozu najviše do 1.800 letova dnevno, za razliku od više od 3.200 u istom mjesecu 2019.

Mihetec je iznio i podatke o više od 760 milijuna manje prevezenih putnika u 2020. u odnosu na 2019. te  da je samo u Europi zrakoplovna industrija u 2020. izgubila blizu 8 milijardi američkih dolara prihoda.

“U Hrvatskoj je u 2020. bilo samo 42 posto prometa iz 2019. ili 300.000 letova, čime smo se vratili nazad za 15 godina odnosno na razine iz 2004. ili 2005., a primjer loše sezone je i da smo u najjačem danu u ljetu prošle godine imali 1.900 letova, dok ih je u 2019. u takvom danu bilo više od 3.500”, rekao je, napominjući da Hrvatskoj ove godine ne ide u prilog slaba početna procijepljenost u zemlji, po čemu je pri dnu ljestvice zemlja na kojoj prevode Izrael, Ujedinjeno Kraljevstvo, Srbija, Malta i Danska.

Stanje složenije od pada broja putnika

Ni direktor Zračne luke Brač i međunarodni stručnjak Tonči Peović ne očekuje brzi oporavak. “Za travanj i svibanj se sada otkazuju gotovo svi najavljivani letovi, pitanje je i što će biti s covid putovnicama i hoće li to biti jedno od rješenja za lakše putovanje. Stanje u zračnom prometu i industriji zapravo je i složenije od pada broja putnika, jer su smanjene ili potpuno otkazane nove narudžbe i za dijelove i za zrakoplove i njihovo održavanje, a problem je i strah od putovanja, veliki pad povjerenja putnika, kao i smanjenje uzimanja zrakoplova na lizing i bez novih financijskih injekcija, neće se moći”, poručio je Peović.

Iznio je i podatak da je u svijetu više od 22 tisuće prizemljenih aviona, što su ogromni gubici, a misli da će problem biti i opstanak zrakoplovnih kompanija, koje će za veću efikasnost morati povećavati cijene, a istodobno će padati kupovna moć.

CA za ljeto nema bukinga

Naglašavajući kako ne može govoriti o postcovid strategiji jer pandemija još traje, Slaven Žabo iz Croatia Airlinesa (CA) istaknuo je da za sada nemaju bukinga za ljeto, no da vjeruju da će ga biti kasnije, samo je pitanje koliki će biti.

“Sigurno je već sada da je očekivani porast potražnje u ljetnom redu letenja, pa i za Uskrs, u potpunosti izostao. Red letenja u potpunosti ćemo usklađivati sa stvarnom potražnjom. Ipak, očekujemo bolju turističku sezonu od one u 2020., samo je pitanje kada će početi. Sigurno je da neće biti prije svibnja ili lipnja”, kazao je Žabo.

Najavio je i da CA priprema video s osobljem koje pleše, koji će uskoro prikazati kao odgovor na izazov “Jerusalem dance Chalenge” koji je već potaknuo mnoge avio kompanije da ga snime, poput Austrian Airlinesa i drugih.

Na webinaru je iskustva iz pandemine iznio i vlasnik domaće tvrtke Enikon Aerospace Marko Andrijanić, kazavši da se bave uslugom lakiranja i dekoriranja unutrašnjosti zrakoplova, za što im se posao u 2020. prepolovio, pa i broj zaposlenih sa više od 700 na oko 400.

“Morali smo reorganizirati poslovanje, krenuli smo raditi i sa željeznicom, jer od aviona bi sada teško prebrodili krizu, a naši klijenti Airbus i Boeing rekli su nam da ne očekuje veći promet prije 2024. te da će se prvo oporaviti letovi malih aviona, za dvije do tri godine, a oni većih tek za 4 do 5 godina. Prilagodili smo se, ali smo puno izgubili”, dodao je Andrijanić.