Za ciklus „Budućnost Europe“, koji N1 televizija radi u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, urednica vanjske politike, Ivana Dragičević, razgovarala je Dariom Nardellom, gradonačelnikom Firence i predsjednikom udruženja Eurocities.

Gradonačelniče Nardella, hvala vam što ste nas ugostili u ovoj dvorani koja obiluje poviješću. Je li teško raditi u ovakvom okruženju?

Kao prvo, dobro došli u Palazzo Vecchio, u ovaj poseban ured koji smatram najboljim uredom gradonačelnika na svijetu. Dakako, pitanje je kako možete raditi okruženi svom ovom ljepotom, ali meni uranjanje u ovu ljepotu predstavlja priliku da budem nadahnut poviješću, tradicijom i identitetom kako bih stvorio nešto bolje i snažnije. Mislim da imamo dva poslanja… Prvo: štititi ovu golemu kulturnu baštinu koju su stvorili prošli naraštaji u Firenci tijekom mnogih stoljeća. A drugo je poslanje nastaviti tu veliku revoluciju jer Firenca je bila velika kada je bila suvremen grad. Moramo biti suvremen grad kako bi ova ljepota imala kontinuitet. Dakle, kontinuirano me nadahnjuje ljepota koja me okružuje u ovoj građevini.

Gradonačelnik vaših godina koji ovaj grad, kako kažete, želi učiniti najmanjim globalnim gradom na svijetu… To nije lako, ali vi imate vrlo snažan brend. Kada govorite o Firenci 21. ili 22. stoljeća, što vidite?

Kada zamišljam budućnost svoga grada, mislim ne neke drukčije vrijednosti: održivost, socijalno uključivanje i obrazovanje. Moj je glavni cilj transformirati ovaj grad u prijestolnicu znanja. Već imamo vrlo snažnu sveučilišnu mrežu s više od 14 američkih sveučilišta. Imamo Europsko sveučilište i Školu za transnacionalno upravljanje na čelu koje je bivši finski premijer Alexander Stubb. Imamo i mnoga talijanska i kineska sveučilišta modnog dizajna. Dakle, htio bih povećati ovu veliku mrežu jer moj je cilj prava prijestolnica znanja. Druga je vrijednost okoliš, održivost. Ne samo zelena nego i socijalna održivost jer ove velike gospodarske prilike koje u Italiji imamo moramo poduprijeti s pomoću novog socijalnog instrumenta. Želimo izgraditi pravu integriranu zajednicu, s Talijanima i strancima, s mladim i starim naraštajem, zajedno u novom konceptu zajednice.

Govoreći o ovom novom instrumentu za oporavak i otpornost, Italija će biti najveći primatelj zbog razmjera krize koju je proživjela. Mislite li da su gradovi i lokalne zajednice bili dovoljno uključeni u stvaranje ovog instrumenta i koliko ćete vi imati koristi? Postoje pritužbe da lokalna zajednica nije bila dovoljno uključena u planiranje, iako je možda najvažnija za ideju oporavka i otpornosti…

Moram reći da europske institucije, a posebice nacionalne vlade dovoljno ne uključuju europske gradove. Ovo je ključno u vezi s provedbom europskog plana oporavka i otpornosti. Kao što znate, na sve globalne izazove s kojima se suočavamo, poput klimatskih promjena, tranzicije, energetske tranzicije i imigracija, moguće je odgovoriti samo uz konkretnu i sustavnu uključenost gradova. Nijedan globalni cilj ne može se ostvariti bez gradonačelnika i lokalnih zajednica. Kao predsjednik mreže Eurocities već sam zamolio dvije europske institucije da naše gradove uključe više negoli su to dosad činile.

I kakav ste odgovor dobili? Znam da mrežu Eurocities želite osnažiti u dijalogu i povlačenju sredstava.

Nažalost, europske institucije odgovorile su da žele surađivati s gradonačelnicima, ali da moraju ići preko nacionalnih vlada. I tu nastaju problemi jer nisu sve vlade usredotočene na ulogu lokalne zajednice i suradnju s gradonačelnicima. A katkad i ne žele ovu suradnju. Mogu vam navesti negativan primjer iz istočne Europe. Mnogi gradonačelnici iz Poljske, Mađarske i Češke imaju velik problem u pogledu suradnje s nacionalnim vladama i dobivanja ekonomske potpore za svoje lokalne zajednice. Ali i u zapadnoj Europi, primjerice u Francuskoj, katkad i u Italiji te Španjolskoj, susrećemo se s nekim poteškoćama u pogledu zajedničke strategije i istinske uključenosti gradonačelnika u planiranje vezano za nacionalne planove oporavka. Prije nekoliko mjeseci u sklopu mreže Eurocities razgovarali smo sa svim našim gradonačelnicima, a 70 % njih izjavilo je da ih nacionalne vlade i dalje nedovoljno uključuju u provedbu planova za oporavak. Dakle, moramo surađivati s nacionalnim vladama i vršiti pritisak na nacionalne vlade.

Jer ste, takoreći, najbliže građanima, a znamo kakvi su trendovi, znamo što gradovi znače i što će značiti. Znamo da je Italija prošla najteži dio pandemije, i dalje smo u toj situaciji… Kako je Firenca kroz sve to prošla? Što ste najviše izgubili, koja je bilanca sada kada se podvuče crta? Turizam? Koji su sektori najviše pogođeni?

Pretrpjeli smo veliku štetu zbog pandemije u svim globalnim gospodarskim sektorima poput turizma, ali i modne industrije. Firenca ima najveći europski modni distrikt s mnogim međunarodnim brendovima kao što su Ferragamo, Gucci, Prada itd. Godine 2020. zbog pandemije smo imali više od 20 milijarda eura gospodarske štete u cijelom metropolitanskom području. Naše gospodarstvo sada se snažno oporavlja i 2021. završit ćemo s rastom BDP-a od 7,3 % u odnosu na 2020. godinu, što je fantastičan rezultat za koji nismo vjerovali da je moguć. Turizam je jedini sektor koji i dalje trpi posljedice. Firenca je svjetsko turističko odredište, a trenutačno imamo samo goste iz Italije i Europe. Nemamo goste iz Amerike, Azije i Rusije. Za naš grad to je velik problem jer Firenca je jedno od najboljih odredišta za interkontinentalne turiste koji uvelike doprinose našem turističkom sektoru. No moram naglasiti da gospodarstvo Firence čine i drugi sektori poput farmaceutskog, visokokvalitetne proizvodnje, energetike, tehnologije… Dakle, zahvaljujući ovom bogatstvu industrijskih sektora vrlo snažno odgovaramo na ovu gospodarsku krizu.

Spomenuli ste nešto vrlo važno: socijalni element oporavka, socijalno tkivo društva. Europska komisija rekla je da Europa treba novi Bauhaus. Nakon pandemije, neki kažu “nakon kuge”, ovaj kontinent možda treba novu renesansu. Budući da smo u Firenci, što mislite, koliko je važno koncentrirati se na ljude i kreativnost tijekom i nakon krize?

Od temeljne su važnosti! Kao prvo, vrlo sam sretan zbog ove zamisli Bauhausa koju je pokrenula predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. U isti mah, mislim da bi Italija mogla pokrenuti novu renesansu. Bez naglašavanja i retorike, na veoma konkretan način…

Neki kažu da je taj izraz pretenciozan, no prošli smo težak period.

Doista. Ovu priliku ne smatramo novim početkom, nego preporodom, što je veoma drukčiji koncept. Preporod znači mijenjanje nekih vrijednosti i društvenih modela, izvlačenje pouka iz pandemije. Primjerice, moramo ulagati u društvene odnose, osmisliti novi društveni model u našim četvrtima i predgrađima. Trebamo više zelenila u našim gradovima, javnih i velikih prostora za novu vrstu međuljudskih odnosa. Isto tako, treba nam više kreativnosti povezane s tehnologijom. Dakle, ne možemo ostvariti uspjeh u tehnološkim inovacijama bez kreativnosti, bez mladenačke energije i otvorenog pristupa. Zato pandemija nije samo kriza nego i prilika, kao što je papa Franjo rekao.

O papi Franji i nekim drugim inicijativama razgovarat ćemo na jednom drugom mjestu. Hvala što ste nam pokazali svoj ured. Prije nego što odemo dalje, možete li nam reći što trenutačno čitate?

Ovu knjigu mladog pisca po imenu Emanuele Coccia. “Filozofija kuće”.

“Prostor doma i sreća”.

Upravo tako! Ovo je velika tema, velik izazov nakon pandemije. Jer smo zahvaljujući pandemiji naučili nešto novo o našim kućama. Naučili smo se novom načinu življenja u našim obiteljima i domovima. Nakon pandemije više smo osvijestili važnost naše kuće, što je još jedan aspekt naučenoga iz ove pandemije. Prvi smo talijanski grad koji je uveo sustav dijeljenja bicikala. Ovo je prvi grad u kojem smo to uveli prije četiri godine. Za nas je meka mobilnost, eko-mobilnost veoma važna. Firenca je na prvom mjestu u Italiji prema mekoj mobilnosti, eko-mobilnosti.

Je li vam biti gradonačelnik Firence teret?

Mislim da je to velik privilegij, ali treba biti oprezan jer ova medalja ima dvije strane. Sve što učinite u Firenci ima velik odjek u svijetu, pozitivan i negativan. Ako napravite pogrešku u ovom gradu, cijeli će svijet govoriti o tome. Dakle, morate biti svjesni važnosti Firence i imidža koji ovaj grad ima u svijetu.

Gradonačelniče, nalazimo se u još jednoj povijesno važnoj dvorani u kojoj vidimo našu krvavu povijest. Kad gledate u budućnost… Vidimo ove stolove iza nas, ugostit ćete ljude koji su došli u Firencu zbog Konferencije o budućnosti Europe. Kad razmišljate o budućnosti Europe i ovakvom deliberativnom procesu u smislu većeg uključivanja građana, kako gledate na to? Što ćete večeras reći?

Govorim vam o nadahnuću iz prošlosti. U ovoj prekrasnoj dvorani okruženi smo mnogim prizorima iz bitaka: Firenca protiv Siene, Pise… Krvava povijest. Ali mislim da ovo predstavlja sjećanje koje nam služi kao podsjetnik na to koliko je važno izgraditi mirno društvo i mirnu Europu, mnogo integriraniju negoli je bila u prošlosti i s jedinstvenim glasom u svijetu. Kao gradonačelnik smatram da je problem koji imamo u Europi to što nismo spremni poslati jedinstvenu poruku građanima diljem svijeta o međunarodnoj krizi, krizi na Mediteranu, ratovima…

I o sebi samima u Europi jer dovoljno ne razgovaramo među sobom.

Upravo tako! Trebamo pravu europsku vanjskopolitičku strategiju, pravu europsku socijalnu politiku. Trebamo zajedničke socijalne modele za poslodavce, obrazovanje… Dakako, ostvarili smo velike ciljeve poput zajedničkog europskog tržišta i zajedničke europske valute, ali imamo još mnogo posla. Mnogo smo postigli, ali čeka nas još mnogo posla.

U ovoj će se dvorani održati i jedan veliki događaj koji ste organizirali s Papom Franjom. O čemu se radi?

Imamo izvanredan projekt koji se nastavlja na angažman Giorgia La Pire jednog od poznatih bivših gradonačelnika Firence. Sredinom prošlog stoljeća započeo je međunarodni dijalog s gradonačelnicima s područja Mediterana. Naša je zamisao nastaviti s njegovim naporima i fokusirati se na probleme koje danas imamo na Mediteranu. Posljednje nedjelje u veljači iduće godine održat ćemo međunarodni samit s papom Franjom i stotinu gradonačelnika mediteranskih gradova. Raspravljat ćemo o okolišu, socijalnom uključivanju, imigracijama, aktivnostima u pogledu očuvanja mira i suradnji među gradovima. Jer područje Mediterana kolijevka je suvremene kulture, europskih vrijednosti i kulture. Vjerujem u energiju i predanost gradonačelnika. Ovaj novi globalni savez s Papom i gradonačelnicima zasigurno će biti početak nove faze za budućnost Europe i Mediterana.

Vaša poruka europskim građanima o budućnosti Europe?

Moja je poruka sljedeća: vjerujte u našu zajednicu i pristup odozdo prema gore s ciljem izgradnje nove Europe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.