Draga Vinice

Ne znamo puno o njenoj obitelji, no znamo da je Tondo jedan od najsiromašnijih dijelova Manile s najvišom stopom kriminaliteta, ali i jedno od najgušće naseljenih mjesta na svijetu. Vinice je rođena u svijetu u kojem je sve više nejednakosti. Povodom obilježavanja rođenja osam milijarditog stanovnika Zemlje, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres objavio je priopćenje koje mnogi nisu pročitali. U svijetu buke, galame, rušenja međunarodnog poretka kakvog smo poznavali, priopćenje prvog čovjeka UN-a malo koga zanima ili je zanimalo.

Pokušat ću ga za ovu kolumnu reinterpretirati i napisati kao pismo maloj Vinice. Tko zna gdje će je život odvesti, to što je postala ime iza tj. ispred statistike u svijetu kakav znamo danas, a to je nepredvidljivi i nesigurni svijet, malo će joj pomoći.

...

Draga Vinice,

pišem ti ovo pismo povodom tvog rođenja, jer ti si dijete koje smo obilježili brojem osam. Iza te osmice puno je nula, a iza svih tih brojeva svjetska je populacija koja raste. Kao čovječanstvo napredovali smo u puno toga, u razvoju znanosti, tehnologije, unapređenju javnog zdravstva. Rekli bismo, živimo u doba napretka, čovječanstvu je bolje nego ikada do sada. Ipak, ovo nasljeđe je nešto što ne možemo uzeti zdravo za gotovo. U svijetu od osam milijardi, stotine milijuna suočene su s glađu, rekordni broj ljudi je u pokretu, zovu ih izbjeglicama ili migrantima, a kreću za boljim životom zbog dugova, neimaštine, ratova i klimatskih katastrofa.

Draga Vinice, ako kao globalna zajednica ne premostimo jaz između onih koji imaju sve i onih koji nemaju ništa, stvaramo svijet od osam milijardi ljudi koji je prepun napetosti, nepovjerenja, kriza i sukoba, a i dalje raste.

Iako si mala i ne znaš još ništa o tom ili bilo kojem drugom svijetu, pišem ti ovdje o činjenicama koje govore same za sebe. Šačica milijardera kontrolira toliko bogatstva koliko ima najsiromašnija polovica stanovništa ukupno. Dobro si shvatila, Vinice, u svijetu u kojem si se rodila jedan posto onih na vrhu posjeduje petinu svjetskih prihoda, a ljudi u najbogatijim državama svijeta živjet će u prosjeku čak 30 godina duže od onih u najsiromašnijim. Svijet je postao bogatiji i zdraviji posljednjih desetljeća, no nejednakosti također rastu.

To su, draga moja djevojčice, dugoročni trendovi, no klimatska kriza i neravnomjerni oporavak od pandemije nejednakosti stavljaju na novi, strašniji kolosijek.

Emisije CO2 rastu, kao i globalne temperature. Vinice, u tvojoj zemlji, Filipinima, sve je više poplava i oluja, kao i diljem svijeta, a suše pustoše zemlje koje nisu krivci za globalno zatopljenje. Od svih ratova koje smo iskusili u godinama prije tvog rođenja, u globaliziranom svijetu, agresija Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, na međunarodno priznatu državu Ukrajinu pokrenula je energetsku, financijsku i krizu hrane. I opet su tu najgore prošli oni u razvoju. Nejednakosti o kojima ti pišem i opet u vremenu u kojem si rođena najviše pogađaju one koji već najviše pate i trpe marginalizaciju i diskriminaciju, razne manjine, djevojke poput tebe, žene poput tvoje majke.

Mnoge države na globalnom jugu suočene su s velikim dugom, sve većim siromaštvom i glađu kako raste utjecaj klimatske krize. Imaju malo šanse investirati u održiv oporavak od pandemije, tranziciju na obnovljive izvore energije, obrazovanje za digitalno doba. Ljutnja i prijezir javljaju se prema tzv. razvijenom svijetu. Otrovne podjele, nedostatak povjerenja donose zastoj u rješavanju ključnih pitanja za čovječanstvo, od klime, preko globalnog zdravlja, do terorizma i nuklearnog razoružanja.

Morali bismo, pišem ti to u studenom 2022. godine, na dan tvog rođenja, Vinice, popraviti te odnose kako bismo našli rješenja za zajedničke izazove. Razvijene zemlje imaju priliku preokrenuti taj kotač nejednakosti, održavamo COP27 i G20. Klimatski pakt solidarnosti, paket pomoći zemljama globalnog juga za investicije i likvidnost, te otpis i restrukturiranje duga, Crnomorska inicijativa za žito koja treba stabilizirati tržište i dovesti do pada cijena, put ruskih gnojiva do globalnih tržišta u doba sankcija kada su mu cijene narasle trostruko, zbog njega će najviše patiti riža, najkonzumiranija temeljna hrana na svijetu.

Ipak, draga Vinice, kažu da ima i dobrih vijesti za to čovječanstvo od osam milijardi. Velike prilike za ona područja svijeta koja su siromašna, a u kojima je porast stanovništva najveći. I minimalna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, održivi razvoj mogu stvoriti val koji će preokrenuti ekonomiju i život. Za samo nekoliko desetljeća upravo bi najsiromašniji na svijetu mogli postati motorima novog razvoja. Prema aktualnim prognozama, najveći dio budućeg rasta svjetske populacije bit će u subsaharskoj Africi, od sadašnjih 1,4 milijardu, do 2050. godine broj stanovnika na afričkom kontinentu povećat će se na oko dvije i pol milijarde. Do kraja stoljeća u Africi će živjeti oko 40 posto svjetske populacije.

Svijet se mijenja, Vinice, no ja imam vjeru u ljudsku solidarnost. Jednom je Mahatma Gandhi rekao da svijet ima dovoljno za svačije potrebe, ali ne i za svačiju pohlepu. Možemo li uspostaviti povjerenje? Svijet kakav ćeš ti znati, ja neću doživjeti. Ipak, napiši mi pismo kada narasteš i reci jesmo li izdali sami sebe ili smo nešto ipak promijenili.

Tvoj Antonio Guterres, potpomognut rukom autorice ove kolumne

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.