Ukrajinski predsjednik ušetao je noćas oko 1.15 sati po našem vremenu u plenarnu dvoranu američkog Kongresa. Dočekan je ovacijama.
Predsjednici najvišeg američkog zastupničkog doma na odlasku, Nancy Pelosi, poklonio je ukrajinsku zastavu koju su potpisali branitelji Bahmuta, grada na prvoj crti obrane u regiji Donjeck, podijeljenoj još od početka rata i okupacije dijelova Ukrajine prije osam godina. Zelenski je u Bahmutu bio prije leta za Ameriku. Prvog odlaska izvan Ukrajine nakon 300 dana rata. U vojničkom džemperu i hlačama, kako ga viđamo već tih tri stotine dana na ekranima, Zelenski je prije odlaska na Capitol Hill stigao u Bijelu kuću. Je li mu ili nije oko zasuzilo nakon zagrljaja s Joeom Bidenom, manje je važno od onoga zbog čega je došao u SAD.
Zima stiže, Putin i njegov režim ne pokazuju znakove popuštanja, SAD je ključni financijer i opskrbljivač vojnom opremom, a od nove godine odnos snaga u Kongresu se mijenja. Gotovo dvije godine nakon upada razularene svjetine u zgradu na Capitol Hillu, koja predstavlja bastion američke demokracije i vrijednosti, bilo je jasno da su se vremena stubokom promijenila.
Novi Republikanci, puno onih koji su i dalje na Trumpovoj strani, stižu u Kongres u kojem će držati većinu, s jasnim rezultatima ispitivanja u vlastitim redovima. Potpora Ukrajini pada, sve više zabrinjava nova katastrofalna situacija na južnoj američkoj granici, gdje tisuće izbjeglica iz Latinske Amerike stižu na vrata bastiona demokracije, i to na mjesta gdje je Donald Trump počeo izgradnju zida. Iako vođa aktualne republikanske manjine Mitch McConnell potvrđuje neupitnu pomoć Ukrajini riječima kako je to ne samo moralno ispravno, nego i direktna investicija u hladne, tvrde američke interese.
“Vaš novac nije milostinja. To je investicija u globalnu sigurnost i demokraciju kojom baratamo na najodgovorniji način. Rusija može okončati agresiju, no vi možete ubrzati našu pobjedu. Bez obzira na promjene u Kongresu, vjerujem da ćete pokazati zajedničku potporu…”, govorio je noćas Volodimir Zelenski shvaćajući što je na vagi. Uz 1,85 milijardi dolara dodatne hitne pomoći koju je najavio Joe Biden, Kongres treba izglasati dodatni paket vojne pomoći Ukrajini težak 45 milijardi dolara.
Američki mediji prepuni su asocijacija na povijesni posjet Winstona Churchilla Washingtonu na Božić 1941. nakon napada na Pearl Harbor. Nakon deset dana prekooceanskog puta brodom britanske ratne mormarice nazvanom po vojvodi od Yorka, Churchill je pristao na dok Hampton Roads u Virginiji, te je avionom odvezen u Washington. Božićna svjetla šokirala su ga, kao i Zelenskog koji je u SAD stigao iz zemlje mraka, redukcija, uništene infrastrukture. Churchill i Roosevelt višednevnim razgovorima u Washingtonu, te govorom britanskog premijera u Kongresu stvorili su temelje alijanse koja će četiri godine kasnije iznijeti pobjedu u Drugom svjetskom ratu i formirati poslijeratni demokratski svijet.
Napad na demokraciju i liberalne vrijednosti, nešto je oko čega Joe Biden od početka svog mandata pokušava okupiti međunarodnu zajednicu. No, povoljan vjetar za ono što zovemo liberalnom demokracijom, odavno je promijenio smjer, te je s Putinovim pokličem ostatku svijeta da se bori sa “zapadnom hegemonijom” legao na već ubrizgane sumnje koje je na američkom tlu posijao Trump. To što nas razdvaja ocean, ne znači da ste pošteđeni, grmio je Zelenski s govornice u Kongresu. 2023. predizborna je godina u SAD-u, u Europskoj uniji, u Rusiji i Ukrajini.
SAD će Zelenskom dati bateriju proturaketnog sustava Patriot, no uskratit će ono što je ukrajinski predsjednik tražio, a to je oružje dalekog dometa. Biden je rekao da bi slanje takvih sustava riskiralo podjele u NATO-u i podrivanje globalne potpore. Iako iza SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, europske države predvođene Njemačkom jačaju vojnu pomoć Ukrajini, Europa prva na vjetrometini posljedica ukrajinskog rata ne želi u rat s Rusijom niti, kako je to sročio Biden, Treći svjetski rat.
No, ako povlačimo povijesne paralele i koristimo se simbolikom u tmurna vremena, jasno je da doba kaosa, snage, miješanja karata ili, ako hoćete, Treći svjetski rat već traje. Drugačije nego prva dva, ali s ulozima koji će imati dugoročne posljedice. U obraćanju britanskom parlamentu Zelenski je usporedio otpor ruskoj vojsci s usamljenim britanskim otporom nacistima prije nego što se SAD uključio u rat.
Ovaj rat za svijet traje 300 dana. Za Ukrajince rat traje već 8×365 dana, od Majdanske revolucije, preko okupacije Donječke i Luhanske oblasti pa do aneksije Krima. Ukrajinci predvođeni Zelenskim, nakon osam godina agonije, ne vide drugu opciju nego da se bore do kraja.
Pitali su novinari u Washingtonu kakva može biti opcija za mirovne pregovore.
Za niskog predsjednika u zelenom vojničkom outfitu koji poziva zapadni svijet na odgovornost, nema druge opcije do pobjede ili poraza na bojnom polju.
Kaže legenda da je 300 spartanskih hoplita pod vodstvom kralja Leonida u Termopilskom tjesnacu ušlo u sukob s nadmoćnom vojskom Perzijskog carstva kako bi spasilo ostatak ujedinjene grčke vojske. Svi su poginuli, i zbog nadmoći Perzijanaca i zbog izdaje, a prema Herodotovim navodima perzijski kralj Kserks dao je nalog da mu se glava odsiječe, a tijelo razapne. Analogije takvog tipa banalne su i vjerojatno neobične, no za državu koja nema alternativu, hrabar topot prema neprijatelju, a možda i koračanje u direktnu smrt, vjerujući da joj netko drži leđa, jedina je opcija.
“Zelenski je voljan dati život za svoju zemlju”, kaže Biden.
Između egzistencije i herojstva veliko je polje i dalje nejasne vizije budućnosti u kojoj se miješaju interesi na velikoj skali. Nakon tristo dana, Jalta se još ne nazire.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare